Arapsko pismo
| Historija alfabeta |
|---|
|
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.
|
| meroitičko 3. vijek p. n. e. |
| Geneologija |
Arapsko pismo se koristi za pisanje u osnovi arapskog jezika, kao i mnogih drugih jezika koji koriste ovo pismo (alfabet).
Razvilo se iz starijeg nabatejskog pisma pod djelimičnim uticajem sirjanskog. Za najstariji spomenik arapskog jezika smatra se nadgrobni spomenik lahmidskog kralja Imrul - Kajsa u mjestu Namara u Siriji iz 328.g. a za najstariji spomenik arapskog pisma natpsi iz Zabada iz 512.g. Iz ranog perioda islama sačuvani su spomenici uglastoj varijanti pisma tzv kufsko pismo, te nešto oblijoj varijanti neshi.
Arapski alfabet je djelimično naslijedio stari semitski poredak koji se preko Feničana odrazio i na grčki alfabet, abecedu i azbuku, ali je poredak u novije vrijeme izmijenjen u arapskom jeziku. Prvo slovo alfabeta jeste elif (uspravna ravna crta).
Alfabet sadrži ukupno 28 slova[1] tj. harfova koji ne razlikuju velika, mala, pisana ili štampana slova, ali imaju različite oblike za slovo na početku, u sredini i na kraju riječi. Svako slovo ima svoju brojčanu vrijednost što je nalazilo široku primjenu u prošlosti posebno u ispisivanju hronograma.
Pismo je prvo korišteno za pisanje tekstova na arapskom jeziku, a najznačajniji je Kur-an, sveta knjiga islama. Širenjem religije, počelo je koristiti se kao primarno pismo za mnoge jezičke porodice, što je dovelo do dodavanja novih slova i drugih simbola. Jezici koji ga koriste su arapski, perzijski (farsi i dari), urdu, ujgurski, kurdski, paštunski, pandžapski ( šahmukhi ), sindski, azerbejdžanski (torki u Iranu), malajski (džavi), javanski, sundanski, madurski i indonezijski (pegon), baltski, baluški, lurski, kašmirski, čamski (akhar srak),[2] rohindža, somalski, mandinski i morski, između ostalih.[3] Do 16. stoljeća korišteno je i za neke španske tekstove, a prije reforme pisma 1928. godine bio je to sistem pisanja turskog jezika.[4]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Arabic Script - an overview | ScienceDirect Topics". www.sciencedirect.com. Pristupljeno 21. 9. 2025.
- ↑ Cham romanization table background.
- ↑ Mahinnaz Mirdehghan. 2010. Persian, Urdu, and Pashto: A comparative orthographic analysis. Writing Systems Research Vol. 2, No. 1, 9–23.
- ↑ "Exposición Virtual. Biblioteca Nacional de España". Bne.es. Arhivirano s originala, 18. 2. 2012. Pristupljeno 6. 4. 2012.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Unicode grafikoni za poređenje—uključujući arapska slova, sortirana po obliku
- "Zašto desna strana vašeg mozga ne voli arapski"
- Arapski fontovi SIL-ove inicijative za ne-latinično pismo
- Alexis Neme i Sébastien Paumier (2019), "Vraćanje arapskih samoglasnika putem pretraživanja rječnika tolerantnog na izostavljanje", Jezički resursi i evaluacija, svezak 53, str. 1–65. arXiv:1905.04051; doi:10.1007/s10579-019-09464-6
- "Preliminarni prijedlog za kodiranje arapskih krunskih slova" (PDF). Unicode.
- "Prijedlog za kodiranje arapskih krunskih slova" (PDF). Unicode.
