Arheološki lokalitet Krivoglavci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Arheološko nalazište Krivoglavci (Vogošća) slučajno otkriveno je 2006. godine prilikom privatnih građevinskih radova.[1] Tom prilikom pronađen je jedan od najreprezentativnijih natpisa iz rimskog perioda na području BiH, kao i ostatci rimske gradjevinske djelatnosti.

Arheološki nalazi[uredi | uredi izvor]

Nakon otkrića ploče, obavljeni su zaštitni radovi pod vodstvom Envera Imamovića, Snježane Vasilj i Salmedina Mesihovića. Pronađeni kameni blokovi ukazuju na postojanje impozantne rimske građevine, najvjerovatnije mauzoleja ili rimske rustikalne vile. Uz veliki broj drugih vrijednih arheoloških artefakata, smatra se da se radi o značajnom otkriću. Pronađeno je mnogo crijepa, zatim dosta fragmenata keramike, tragovi sistema za zagrijavanje prostorija i bronzano stopalo nekog kipa na kojem se vidi rimska obuća. Također je pronađeno dosta ljudskih i životinjskih kostiju, čije porijeklo nije utvrđeno.

Starost lokaliteta procjenjuje se na drugo ili treće stoljeće naše ere, što znači da objekat u Krivoglavcima vremenski korespondira s periodom koji u Rimskom carstvu počinje s vladavinom careva Trajana i Hadrijana, preko dinastije Severa do cara Dioklecijana.

Pronađeni tragovi paljevine upućuje na to da je objekt nasilno uništen.

Rekonstruirana i spojena ploča Publia Elija Victorina smještena je danas u stalnoj postavci Muzeja Sarajeva. Kamene konstrukcije su konzervirane na licu mjesta,

Natpisna ploča[uredi | uredi izvor]

Prijedlog rekonstrukcije i prijevoda teksta natpisa iz Krivoglavaca:

1. . Aelio vict)ORINO DEC(urioni) M(unicipi) AQ(ensis)FILIO INFELICISSI(mo). ...qui vixit ann)OS X M(ens)ES II DIES XIIII ETVL(piae)GALLI(a)E. uxori in)COMPARABILI P(ublius) AEL(ius) VICTORINVS. municipi A)Q(uensis) III(I) VIR Q(uin)Q(ennalis)(a)ED(ilis) VIV(u)S FECIT

1. Prenesretnome sinu (.) Eliju Viktorinu, dekurionu akvskog municpija. (koji je živio) 10 godina, 2 mjeseca i 14 dana i Ulpiji Galiji. neusporedivoj (supruzi), Publije Elije Viktorin. petogodišnji kvatuorvir akvskog (municipija) i edil načini za života.

Obzirom na blizinu nalazišta ovog natpisa mjestu Ilidža, u rimsko doba poznatog po imenu R(es) P(ublica) AQ(uae) S..., ovim nalazom, a s nazivom M(unicipium) A(quae), saznaje se da se radi o rimskoj koloniji Aquae S (Ilidža). Time je utvrđeno da je kolonija još u II stoljeću imala status municipija, a nakon toga najprije postala kolonija i za Dioklecijana postala Res publica. [2]

Na natpisu se sigurno može prepoznati više osoba sa elijevskim i ulpijevskim gentilnim imenom i niz političkih i upravnih institucija municipalne jedinice Aquae S... Analizom natpisa za sada je ustanovljeno da se na njemu spominju tri imena. Prvo ime je Publie Elie Victorin, koji je u trenutku uklesavanja natpisa bio jedan od trojice ili četverice osoba (tresvir ili kvatuorvir) izabranih na izvršnu funkciju sa petogodišnjim mandatom. Sebi za života, svom sinu Viktorinu Aeliusu i supruzi Ulpiji Galiji sagradio je mauzolej.

Spominju se i dvije titule, decurion (vijećnik u upravi) i quinquennales (lokalni cenzor zadužen za javni moral i funkcioniranje lokalnog sistema uprave). Ovo je prvi slučaj da su na području rimske Aquae S..., pronađeni natpisi na kojima se spominju ove titule.


Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Rimski natpis iz Krivoglavaca kod Vogošće Veljko Pašvalin, Melisa Forić Sarajevo". ANUBiH, Godišnjak, 33, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  2. ^ "SALMEDIN MESIHOVIĆ, Dezitijati 2007". Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]