Arheološki lokaliteti u Hodovu
Arheološki lokaliteti u Hodovu nalaze se na području naselja Hodovo, općina Stolac, Bosna i Hercegovina.
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Hodovo je oko 10 km sjeverozapadno od Stoca. U tom naselju nalaze se četiri značajne nekropole sa stećcima.
Historija[uredi | uredi izvor]
U doba srednjeg vijeka, tokom 14. i 15. stoljeća, područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovkjekovnoj župi Dubravi, oblast Hum. U sastav bosanske države ulazi 1326. godine , u vrijeme Stjepana II Kotromanića. Selo Hodovo se ne spominje u prvom poimeničnom popisu sandžaka vilajeta Hercegovina sačinjenom u periodu 1475-1477 godine, ali se spominju neka okolna sela, kao što je Trijebanj i područje Dubrava. Nekropola u Hodovu pripadala je teritoriju kojim su vladali potomci vojvode Stjepana Miloradovića iz vojvodske obitelji Hrabrena-Miloradovića u 15. i 16. stoljeću. Hrabreni-Miloradovići su pripadali vlaškom rodu Hrabrena i katunarskoj i vojvodskoj obitelji Miloradovića.
Arheologija[uredi | uredi izvor]
Četiri nekropole sa stećcima Hodovo, obišao je i obradio Šefik Bešlagić ranih 60-ih godina 20. stoljeća, a materijal je objavljen 1970. godine. Konzervatorski radovi na nekropolama nisu obavljani. Nekropole su proglašene za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
- Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo [1] Stećci su nastali u periodu 14.-15. vijek. Na lokalitetu se nalazi i 5 tumula iz vremena ilirskog plemena Daorsi.
Od 52 spomenika 23 ih je ukrašeno raznovrsnim motivima izvedenim u plitkom reljefu. Najčešći ukras su frizovi od povijene linije sa trolistovima i motiv tordirane trake, zatim arkade, štit sa mačem, luk i strijela, ljudske figure, stilizirane biljke sa spiralama i grozdovima, te rozete, jabuke i kružni vijenci. Na jednom je i epigrafski natpis pisan bosančicom:[2]
+ A SIJE LEŽI PAVKO RADOHNIĆЪ. OVI KAMI USIJEKOH NA SE ZA ŽIVOTA. MOLJU VI SE, BRATIO I GOSPODO, NEMOJTE MI KOSTI PRJETRESATI.
- Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Radan krst), zaselak Brdo [3] Na ovom malom porodičnom groblju je 8 stećaka, od toga 1 sljemenjak sa postoljem, 5 sanduka, 1 ploča i 1 krstača sa pločom.
- Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Perića njiva u zaseoku Perići,[4] Tu se nalazi 14 spomenika, od čega 2 sljemenjaka i 12 sanduka. Ni jedan nema postolja za razliku od spomenika na drugim nekropolama u Hodovu. Stećci su dobro klesani i dosta dobro očuvani.
- Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pogrebnice u zaseoku Brdo,[5] Na nekropoli je 28 stećaka, od čega je 7 sljemenjaka, 19 sanduka i dvije ploče. Spomenici su dobro obrađeni. Na cijeloj gornjoj polovini stranice jednog stećka, čak i preko štita, urezan je u tri reda natpis bosančicom.[2]
+V` IME OCA I SI(N)A I SVETOGA DUHA ASE KAMI ST(E)PANA TRJEDANOVIĆA + ASE PISA JA DI(JAK`) NAPOVIĆ`(ili NAPOVIŠT).
Jedan kamenorezač je sjekao spomenik, a dijak Napovišt je ugravirao tekst i to tek kad je spomenik donesen na svoju definitivnu lokaciju.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Šefik Bešlagić, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akakdemije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163. - Stećci Hodova
- Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Arheološko područje Crkvina". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ a b "Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II - r.b.: 51-52". Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine . Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Arheološko područje Radan krst". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Arheološko područje Perića njiva". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Arheološko područje Pogrebnice". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
