Arheološki lokaliteti u Hodovu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Arheološki lokaliteti u Hodovu nalaze se na području naselja Hodovo, općina Stolac, Bosna i Hercegovina.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Hodovo je oko 10 km sjeverozapadno od Stoca. U tom naselju nalaze se četiri značajne nekropole sa stećcima.

Historija[uredi | uredi izvor]

U doba srednjeg vijeka, tokom 14. i 15. stoljeća, područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovkjekovnoj župi Dubravi, oblast Hum. U sastav bosanske države ulazi 1326. godine , u vrijeme Stjepana II Kotromanića.    Selo Hodovo se ne spominje u prvom poimeničnom popisu sandžaka vilajeta Hercegovina sačinjenom u periodu 1475-1477 godine, ali se spominju neka okolna sela, kao što je Trijebanj i područje Dubrava. Nekropola u Hodovu pripadala je teritoriju kojim su vladali potomci vojvode Stjepana Miloradovića iz vojvodske obitelji Hrabrena-Miloradovića u 15. i 16. stoljeću. Hrabreni-Miloradovići su pripadali vlaškom rodu Hrabrena i katunarskoj i vojvodskoj obitelji Miloradovića.

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Četiri nekropole sa stećcima Hodovo, obišao je i obradio Šefik Bešlagić ranih 60-ih godina 20. stoljeća, a materijal je objavljen 1970. godine. Konzervatorski radovi na nekropolama nisu obavljani. Nekropole su proglašene za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo [1] Stećci su nastali u periodu 14.-15. vijek. Na jednom je i epigrafski natpis pisan bosančicom. Na lokalitetu se nalazi i 5 tumula iz vremena ilirskog plemena Daorsi.
  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Radan krst), zaselak Brdo [2] Na ovom malom porodičnom groblju je 8 stećaka, od toga 1 sljemenjak sa postoljem, 5 sanduka, 1 ploča i 1 krstača sa pločom.
  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Perića njiva u zaseoku Perići, [3] Tu se nalazi 14 spomenika, od čega 2 sljemenjaka i 12 sanduka. Ni jedan nema postolja za razliku od spomenika na drugim nekropolama u Hodovu. Stećci su dobro klesani i dosta dobro očuvani.
  • Arheološko područje – Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pogrebnice u zaseoku Brdo, [4] Na nekropoli je 28 stećaka, od čega je 7 sljemenjaka, 19 sanduka i dvije ploče. Spomenici su dobro obrađeni. Na cijeloj gornjoj polovini stranice jednog stećka, čak i preko štita, urezan je u tri reda natpis bosančicom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akakdemije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163. - Stećci Hodova
  • Marko Vego , Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1964. - Zbornik srednjovjekovnih natpisa iz Bosne i Hercegovine II
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arheološko područje Crkvina". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  2. ^ "Arheološko područje Radan krst". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  3. ^ "Arheološko područje Perića njiva". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  4. ^ "Arheološko područje Pogrebnice". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.