Arheološko nalazište Blagaj (Japra)
Arheološko nalazište Blagaj na Japri nalazi se u općini Novi Grad, Bosna i Hercegovina. U dolini rijeke Japre arheolozi su procijenili ostatke oko 2 miliona tone troske iz rimskog perioda, a oko nađenih ostataka ranokršćanske bazilike oko 200.000 tona. Željezna ruda se vadila i prerađivala još za vrijeme Ilira, u željeznom dobu, što potvrđuje tzv. ljubičasta troska.[1]
U dolini Japre i njenih pritoka radile su velike talionice željeza od značaja za Rimsko carstvo. Najveći talionički pogoni (officina ferraria) bili su u Blagaj-Japri i Moslavarima, uz koje su se razvila i naselja. Odavde su se snabdjevali tvornice oružja. Području rudarsko-metalurškog distrikta pripadala je i Ljubija. Cjelokupno područje bilo je jedan prostrani territorium metalli, pod upravom carskog fiskusa sa sjedištem u Sisku.[2]
Na rijetkim natpisima sačuvala su se samo imena doseljenika koji su kao stručnjaci djelovali u ferrarijama. Anonimno domaće stanovništvo bilo je uključeno u rad ferraria kao rudari, ugljeničari, kovači.
Pogone su nastavili koristiti Istočni Goti, snabdjevajući Langobarde u Panoniji. Naročit procvat rudarstva i metalurgije nastaje u Bizantiji za vrijeme Justinijana I, što se može predpostaviti po brojnim građevinama pogona.
Arheološki nalazi[uredi | uredi izvor]
U Moslovarima je nađen jedini reljef u Dalmaciji posvećen dolihenskoj teologiji. Dolihen je božanstvo koje štiti rudare i potiče iz Sirije. Spomenik je iz vremena dinastije Severa, čije je porijeklo (naročito njihovih žena) iz Sirije.
Tada je uz rudnik izgrađena i ranokršćanska bazilika, okrenuta svojim mozaicima ukrašenim pročeljem prema rudniku.[3] Od namještaja sačuvan je plutej sa reljefnim prikazom krsta. Umjetnička oprema bazilike pripada bizantijskom stilu.[4]
Posude sa reljefnim prikazom zmije[uredi | uredi izvor]
Posude se nalaze u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. To su fragmenti keramičkih posuda sa tri ručke. Kod oba primjerka su omotane zmije, čije se glave spuštaju u zdjele na vrhu ručki. Zdjele su definirane kao kultne posude mitraističkog kulta, gdje je zmija imala određenu ulogu. Najsličnije analogije mogu se konstatirati u primjerku koji je nađen kod Ptuja u Sloveniji. Šire analogije našim primjercima pohranjene su u Kölnu, gdje se čuva zeleno glazirana rimska vaza sa reljefnim prikazima flore i faune.[5]
Navedeni spomenici potvrđuju znatnu rasprostranjenost mitraističkog kulta, pri čemu se i dva keramička ulomka iz Japre mogu pripisati istoj kultnoj zajednici. Sljedbenici Mitre, svoje pristaše imali su i u rudarskom naselju u Japri. Datacija ulomaka, najvjerovatnije se uvjetno može precizirati najkasnije do prvih desetljeća IV stoljeća, kada kršćanstvo počinje postupno preuzimati primat.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo -Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
- Enver Imamović, Sarajevo, 1977. - Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ [Đuro Basler, Godišnjak Zemaljskog muzeja, 1975-1976 –DOLINA JAPRE]
- ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]
- ^ "Adnan Busuladžić: Nalaz ulomaka keramičkih posuda sa prikazom zmije iz Japre kod Novog Grada" (PDF). AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE GODIŠNJAK JAHRBUCH KNJIGA / 39 Sarajevo 2010. Arhivirano s originala (PDF), 23. 9. 2015. Pristupljeno 9. 2. 2016.