Arheološko nalazište Blagaj (Japra)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Arheološko nalazište Blagaj na Japri nalazi se u općini Bosanski Novi, Bosna i Hercegovina. U dolini Rijeke Japre arheolozi su procijenili ostatke oko 2 miliona tone troske iz Rimskog perioda, a oko nađenih ostataka ranokršćanske bazilike oko 200.000 tona. Željezna ruda se vadila i prerađivala još za vrijeme IliriIlira, što potvrđuje tzv. ljubičasta troska. [1]

U dolini Japre i njenih pritoka radile su velike talionice željeza od značaj za Rimsko carstvo. Najveći talionički pogoni (officina ferraria) bili su u Blagaj-Japri i Moslavarima, uz koje su se razvila i naselja. Odavde su se snabdjevali tvornice oružja. Području rudarsko-metalurškog distrikta pripadala je i Ljubija. Cjelokupno područje bilo je jedan prostrani territorium metalli, pod upravom carskog fiskusa sa sjedištem u Sisku.[2]

Na rijetkim natpisima sačuvala su se samo imena doseljenika koji su kao stručnjaci djelovali u ferrarijama. Anonimno domaće stanovništvo bilo je uključeno u rad ferraria kao rudari, ugljeničari, kovači...

Pogone su nastavili koristiti Istočni Goti, snabdjevajući Langobarde u Panoniji. Naročit procvat rudarstva i metalurgije nastaje u Bizantiji za vrijeme Justinijana I, što se može predpostaviti po brojnim građevinama pogona.

Arheoločki nalazi[uredi | uredi izvor]

U Moslovarima je nađen jedini reljef u Dalmaciji posvećen dolihenskoj teologiji. Dolihen je božanstvo koje štiti rudare i potiče iz Sirije. Spomenik je iz vremena dinastije Severa, čije je porijeklo (naročito njihovih žena) iz Sirije.

Tada je uz rudnik izgrađena i ranokršćanska bazilika, okrenuta svojim pročeljem prema rudniku, ukrašenim mozaicima.[3] Od namještaja sačuvan je plutej sa reljefnim prikazom krsta. Umjetnička oprema bazilike pripada vizantijskom stilu.[4]

Posude sa reljefnim prikazom zmije[uredi | uredi izvor]

Posude se nalaze u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. To su fragmenti keramičkih posuda sa tri ručke. Kod oba primjerka su omotane zmije, čije se glave spuštaju u zdjele na vrhu ručki. Zdjele su definirane kao kultne posude [Mitraizam|[mitraističkog]] kulta, gdje je zmija imala određenu ulogu. Najsličnije analogije mogu se konstatirati u primjerku koji je nađen kod Ptuja u Republici Sloveniji. Šire analogije našim primjercima pohranjene su u Kölnu, gdje se čuva zeleno glazirana rimska vaza sa reljefnim prikazima flore i faune.[5]

Navedeni spomenici potvrđuju znatnu rasprostranjenost mitraističkog kulta, pri čemu se i dva keramička ulomka iz Japre mogu pripisati istoj kultnoj zajednici. Sljedbenici Mitre, svoje pristaše imali su i u rudarskom naselju u Japri. Datacija ulomaka, najvjerovatnije se uvjetno može precizirati najkasnije do prvih desetljeća IV stoljeća, kada kršćanstvo počinje postupno preuzimati primat.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo -Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
  • Enver Imamović, Sarajevo, 1977. - Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [Đuro Basler, Godišnjak Zemaljskog muzeja, 1975-1976 –DOLINA JAPRE]
  2. ^ "Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA". Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. ^ "Edin Veletovac: Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini". Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  5. ^ "Adnan Busuladžić: Nalaz ulomaka keramičkih posuda sa prikazom zmije iz Japre kod Bosanskog Novog". AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE GODIŠNJAK JAHRBUCH KNJIGA / 39 Sarajevo 2010. Pristupljeno 9. 2. 2016.