Arheološko nalazište Stari Majdan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Arheološko nalazište Stari Majdan nalazi se u općini Sanski Most, Bosna i Hercegovina.

Historija[uredi | uredi izvor]

U željeznom dobu, u 5. i 4. st. pr. n. e. postojalo je u Sanskom Mostu naselje, čiji su se stanovnici bavili proizvodnjom željeza i izradom željeznih predmeta (oružje i oruđe).

U doba Rimljana evidentirana su brojna naselja uz rimsku komunikaciju, koja je tim pravcem prolazila. Na lokalitetu Crkvina, u selu Šehovci, otkriveno je rimsko naselje i metalurški pogon.

Talionica (officina ferraria) u Starom Majdanu djelovala je u 3. i 4. st., dakle nešto kasnije od pogonâ u dolini Japre. Ο dugotrajnosti i intenzitetu njenog rada najrječitije govore prostrane i duboke (do 6 m) halde troske.

Rudnici na Sani, kao i drugi po Bosni, bili su i za Rimljane značajni, ne samo u vrijeme velikih osvajačkih ratova nego i kasnije zbog opskrbe željeznim livom brojnih manufaktura za izradu oružja u Panoniji i u susjednim pokrajinama. Velike su bile potrebe i privatnih proizvođača metalnog alata, oružja i oruđa, i pribora svake vrste.

Važan nalaz iz rimskog perioda su žrtvenici iz 3. stoljeća nove ere. Sve su to žrtvenici u počast božice Terra Mater, personifikacije plodnosti tla, a za zdravlje i dobro (pro salute) raznih vladara 3. st.

Rad željeznih rudnika u Ljubiji može se po epigrafskim potvrdama pratiti od najstarije potvrde 201. g. koja govori o zakupu ferarije na Sani. Već sa žrtvenika iz 209. g.zna se da se na čelu revira nalazi carski prokurator.

Status rudnika u zapadnoj Bosni nije bio identičan sa statusom rudnika na Drini, što je dovelo i do različitog administrativno-političkog položaja ovih dviju regija. Na Sani su to državna (carska) imanja, a na Drini razvijeni municipaliteti. Vjerovatno je do te razlike došlo i zbog toga što je na istoku romanizacija bila efikasnija pa su mun. Malvesiatium (Skelani) i kasnije Domavia (Srebrenica) dosta rano postali samoupravni gradovi.

Za obe regije nema podataka ο domaćem življu u rudarstvu. Očito je isti ili sličan razlog: dominantan položaj stranaca u rudarstvu i metalurgiji, a zapostavljanje ili bolje rečeno podređen položaj domaćih.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  • Esad Pašalić, GID BiH Sarajevo 1975, Sabrano djelo -Questiones de bello Dalmatico Pannonicoque
  • Enver Imamović, Sarajevo, 1977. - Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Reference[uredi | uredi izvor]