Arhiv Republike Srpske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiv Republike Srpske

Arhivski fondovi i zbirke Arhiva Republike Srpske se nalazi u ulici Aleja sv. Save, Banja Luka, Bosna i Hercegovina. Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 16. do 20. januara 2007. godine, arhiv je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća) i Tina Wik.

Historija[uredi | uredi izvor]

Arhiv Bosanske Krajine u Banjoj Luci osnovan je rješenjem Narodnog odbora grada Banje Luke, broj 4735, od 20. aprila 1953. godine, pod nazivom Arhiv grada Banje Luke. Do tada na području sjeverozapadne Bosne o zaštiti arhivske građe nije vođena organizirana briga. Na osnovi odobrenja Izvršnog vijeća NR BiH, broj 1719-14, od 30. maja 1956. godine, Arhiv grada postao je Sreski arhiv Banje Luke i djelovao na području srezova Banja Luka i Prijedor. Arhiv je 1963. godine dobio proširenje djelatnosti i od tada se nadležnost proteže na srezove Banja Luka i Bihać, a organizacija dobija naziv Arhiv Bosanke Krajine. Tokom 1963. i 1964. godine, na regionalnom području osnovana su tri arhivska sabirna centra i to u Prijedoru, Jajcu i Bihaću. Od početka 1967. godine pa do kraja 1973. godine, prava osnivača vršila je Skupština SR BiH, a od 1. janura 1974. godine, prava osnivača i finansijera preuzela su 23 općine Bosanske Krajine.

U to vrijeme u Arhivu su postojale organizacione jedinice:

  • Odjeljenje za sređivanje i obradu arhivske građe,
  • Odsjek za zaštitu arhivske građe i nadzor registratura i
  • Odsjek za opće poslove.

Krajem 1975. godine, Arhiv je posjedovao 270 arhivskih fondova i zbirki u količini od 1700 dužinskih metara. Veću količinu arhivske građe sadržavali su fondovi nastali od 1878. godine, dok je najveći broj arhivskih fondova nastao nakon 1945. godine. Arhivska građa se odnosila na društveno-politički, ekonomski i kulturni razvoj sjeverozapadne Bosne. Građa iz tog perioda je pisana na turskom, njemačkom, srpskohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom jeziku. Najstariji čuvani dokument Arhiva potječe iz 1311. godine i nalazi se u Zbirci orijentalnih rukopisa.

Većina arhivskih fondova je pronađena u zgradi bivše Kraljevske banske uprave Vrbaske banovine u Banjoj Luci.

U sastavu Arhiva se nalazi biblioteka sa preko 13 950 naslova (knjiga, zakona, propisa, periodike i novina) historijskog i arhivističkog sadržaja. Fondovi proglašeni nacionalnim spomenikom smješteni su u dvije prostorije u prizemlju zgrade. Zgrada Arhiva je nedavno adaptirana, tako da se građa čuva u dobrim uvjetima. U toku je digitalizacija arhivskih fondova.

Arhiv Republike Srpske je 2006. godine dobio kompletno opremljenu laboratoriju za zaštitu i konzervaciju arhivalija donacijom Vlade Japana, međutim, iako je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno upošljavanje konzervatora arhivskih dokumenata, Vlada Republike Srpske, odnosno nadležno ministarstvo ne odobrava upošljavanje novog stručnjaka. Iz tog razloga dobijena laboratorija nije u funkciji.

Zbirke[uredi | uredi izvor]

  1. OKRUŽNA OBLAST BANJA LUKA (KREISBEHORDE BANJA LUKA) OD 1878. DO 1918. GODINE (25 kutija, 11 knjiga).
  2. OKRUŽNA OBLAST BANJA LUKA OD 1919. DO 1922. GODINE
  3. VELIKI ŽUPAN VRBASKE OBLASTI OD 1992. DO 1929. GODINE
  4. KRALJEVSKA BANSKA UPRAVA VRBASKE BANOVINE BANJA LUKA OD 1929. DO 1941. GODINE
  5. USTAŠKI STOŽER I POVJERENIŠTVO ZA BIVŠU VRBASKU BANOVINU OD 1941. DO 1942. GODINE
  6. GRADSKO POGLAVARSTVO BANJA LUKA OD 1941. DO 1945. GODINE
  7. VELIKA ŽUPA SANA I LUKA OD 1941. DO 1945. GODINE
  8. OKRUŽNA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, BANJA LUKA OD 1944. DO 1946. GODINE
  9. ORGAN ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA ZA OKRUG KOZARA OD 1944. DO 1945. GODINE
  10. ORGAN ZEMALJSKE KOMISIJE ZA ISPITIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA ZA OKRUG PODGRMEČ OD 1944. DO 1945. GODINE
  11. OKRUŽNA KOMISIJA ZA ISPITIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, PRNJAVOR OD 1944. DO 1945. GODINE
  12. OKRUŽNI ORGAN ZEMALJSKE KOMISIJE ZA ISPITIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA PRI OKRUŽNOM ODBORU ZA SREDNJU BOSNU, TESLIĆ OD 1944. DO 1945.
  13. SRESKA KOMISIJA ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, PRIJEDOR OD 1944. DO 1945. GODINE
  14. KOMISIJA ZA ISPITIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA PRI OPĆINSKOM NARODNOOSLOBODILAČKOM ODBORU PISKAVICA 1945. GODINE
  15. KOMISIJA ZA ISPITIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA PRI OPĆINSKOM NARODNOOSLOBODILAČKOM ODBORU PALANČIŠTE 1944. GODINE
  16. KOMISIJA ZA ISPITIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA PRI OPĆINSKOM NARODNOOSLOBODILAČKOM ODBORU STARI MAJDAN 1944. GODINE
  17. OBJEDINJENI FOND O AGRARNOJ REFORMI I KOLONIZACIJI OKRUGA BANJALUČKOG OD 1946. DO 1957. GODINE
  18. OKRUŽNI SUD BANJA LUKA OD 1878. DO 1945. GODINE
  19. IZVANREDNI NARODNI SUD BANJA LUKA OD 1941. DO 1942. GODINE
  20. FABRIKA DUHANA BANJA LUKA OD 1888. GODINE DO DANAS
  21. ZBIRKA ORIJENTALNIH RUKOPISA I DOKUMENATA OD XVII DO XX STOLJEĆA
  22. ZBIRKA KARATA I MAPA OD 1807. GODINE
  23. ZBIRKA RADOVA VESELINA MASLEŠE OD 1928. DO 1943. GODINE
  24. ZBIRKA DOKUMENATA SREDNJOBOSANSKOG ČETNIČKOG KORPUSA OD 1943. DO 1945. GODINE

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivski fondovi i zbirke Arhiva Republike Srpske". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2019.