Arhiv Tuzlanskog kantona

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Arhiv Tuzlanskog kantona, u statusu Javne ustanove, nalazi se u Tuzli. Na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 1. do 4. decembra 2009. godine, Arhiv proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).

Arhiv Tuzlanskog kantona je ustanova osposobljena da se nosi i sa veoma složenim pitanjima arhivske teorije i prakse. Šesdesetogodišnje stasavanje Arhiva najbolje se može sagledati u očuvanju arhivske građe, kao unikatnog kulturnog naslijeđa, nezamjenjivog pamćenja, neophodnog ne samo za provjeru validnosti naše prošlosti, već i za spoznaju identiteta naroda i države.[2]

Za postignute rezultate u svom radu Arhiv Tuzlanskog kantona je dobio brojna i značajna priznanja.

Historija[uredi | uredi izvor]

Arhiv u Tuzli osnovan je 1. jula 1954. godine. Svoj rad započeo je kao Arhiv grada Tuzle, ali se njegova funkcija ubrzo proširila na područje Tuzlanskog sreza, a potom i na područje regije sjeveroistočne Bosne, koju je od 1962. godine činilo 18 općina.

Zbog svoje regionalne funkcije, Arhiv je 1966. godine preregistriran u Istorijski arhiv Tuzla. Sredinom 1968. godine, došlo je do integracije Arhiva u Tuzli i Arhiva u Doboju, čime je Arhiv u Doboju prestao egzistirati kao samostalna institucija i dobio status Arhivskog sabirnog centra. Ovom integracijom područje djelovanja Istorijskog arhiva u Tuzli se proširilo na prostor još deset općina, tj. ukupno 28.

Krajem 1973. godine, došlo je do razdvajanja Istorijskog arhiva Tuzla na dvije samostalne arhivske ustanove: u Tuzli i u Doboju.

Od jula 1977. do 1994. godine Arhiv djeluje pod nazivom Regionalni historijski arhiv Tuzla. Osnivanjem Okruga Tuzla, Arhiv je dobio novog osnivača i novi naziv Historijski arhiv Okruga Tuzla, obavljajući djelatnost na području Okruga, a što čini nešto manje od polovine teritorije regije sjeveroistočne Bosne.

U skladu sa odredbama Zakona o arhivskoj djelatnosti na području Tuzlanskog kantona iz 2000. godine, Arhiv je 2002. godine preregistrovan u Arhiv Tuzlanskog kantona, pod kojim nazivom i danas funkcioniše.

Opis[uredi | uredi izvor]

Arhivska građa koju posjeduje Arhiv Tuzlanskog kantona sistematizirana je po grupama:

  • Tijela javne uprave
  • Pravosuđe
  • Obrazovanje, nauka i kultura
  • Privreda
  • Društveno-političke organizacije, društva i udruženja
  • Vjerske organizacije
  • Zbirke
  • Lične i obiteljske zbirke.

Arhiv Tuzlanskog kantona je organizator jedinstvene manifestacije na prostoru Bosne i Hercegovine – Međunarodnog savjetovanja “Arhivska praksa”. Kao rezultat tih savjetovanja do sada je, u kontinuitetu od 1998. do 2008. godine, objavljeno 11 brojeva časopisa “Arhivska praksa”

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhiv Tuzlanskog kantona". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018. [mrtav link]
  2. ^ Arhiv Tuzlanskog kantona

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]