Armadillo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Raspon fosila: Kasni paleocen, prije 58,7 miliona godina – Sadašnjost
Devetoprugi armadilo (Dasypus novemcinctus)
Devetoprugi armadilo (Dasypus novemcinctus)
Skelet oblika Glyptodon u Naturhistorisches Museum, Beč
Skelet oblika Glyptodon u Naturhistorisches Museum, Beč
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
NadredXenarthra
RedCingulata
Porodice
Chlamyphoridae
Dasypodidae
Skelet devetoprugastog armadila
Skelet troprugastog armadila u Museum of Osteology.

Armadili ili oklopnici (od španski armadillo = mali oklopni) placentni sisari Novog svijeta, iz reda Cingulata. Chlamyphoridae i Dasypodidae jedine su preživjele porodice u redu, koji je dio nadreda Xenarthra, zajedno sa mravojedima i ljenjivcima. Opisano je devet izumrlih rodova i 21 postojeća vrsta armadila, od kojih se neki razlikuju po broju pruga na oklopu. Sve vrste su porijeklom iz Amerika, gdje nastanjuju različita okruženja.

Oklopnici se odlikuju kožnim ljuskastim oklopom i dugim, oštrim kandžama za kopanje. Imaju kratke noge, ali se mogu kretati prilično brzo. Prosječna dužina oklopnika je oko 75 cm , uključujući rep. Džinovski oklopnik naraste do 150 cm i teži do 54 kg, dok vilinski oklopnik ima dužinu od samo 13 – 15 cm . Kad im prijete grabežljivice, vrste roda Tolypeutes često se kotrljaju u kuglu (to su jedine vrste armadila koje za to mogu).

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Ružičasti oklopnik

Porodica Dasypodidae

Porodica Chlamyphoridae

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Ispod je novija pojednostavljena filogenija oklopničkih porodica , koja uključuje armadile, prema Slater et al. (2016)[1] and Delsuc et al. (2016).[2] Simbol bodeža, "†", označava izumrle grupe.

Xenarthra
Cingulata

Dasypodidae (oklopnici)

Pampatheriidae

Chlamyphoridae (oklopnici)

Pilosa
Vermilingua

Cyclopedidae

Myrmecophagidae

Folivora

Megatheriidae

Nothrotheriidae

Bradypodidae

Mylodontidae

Megalonychidae

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Nedavna genetička istraživanja sugeriraju da bi izumrlu grupu džinovskih oklopnih sisara, Glyptodonta, trebalo uključiti u lozu armadila, koja se razišla prije otprilike 35 miliona godina, novije nego što se ranije pretpostavljalo.[3]

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Kao i sve loze Xenarthra, armadili su nastali u Južnoj Americi. Zbog bivše izolacije kontinenta, tamo su bili zatvoreni veći dio kenozoika. Nedavno formiranje Panamske prevlake omogućilo je nekolicini članova porodice da se presele na sjever u južnu Sjevernu Ameriku do ranog pleistocena, kao dio Velike američke razmjene. (Neki od njihovih mnogo većih cingulatnih srodnika Pampathera i hlamiforidni Glyptodonta otišli su na isto putovanje.)

Danas su sve postojeće vrste armadila i dalje prisutne u Južnoj Americi. Posebno su raznoliki u Paragvaju (gdje postoji 11 vrsta) i okolnim područjima. Mnoge vrste su ugrožene. Neke, uključujući četiri vrste roda Dasypus, široko su rasprostranjene po Americi, dok su druge, poput Yepesovog mulita, ograničene na male raspone. Dvije vrste, golorepi sjeverni oklopnik i devetoprugi oklopnik, nalaze se u Centralnoj Americi; potonji je stigao i do Sjedinjenih Država, prvenstveno u južno-centralnim državama (posebno Teksas), ali s rasponom koji se proteže čak do istoka do Sjeverne Karoline i Floride, pa sve do sjevera do juga Nebraske i južne Indijane. Njihov se raspon u Sjevernoj Americi u prošlom stoljeću stalno povećavao zbog nedostatka prirodnih predatora.

Obilježja[uredi | uredi izvor]

Veličina[uredi | uredi izvor]

Armadili su mali do srednje veliki sisari. Najmanja vrsta, ružičasti vilinski armadillo, otprilike je veličine vjeverica (85 g, 13 –15 cm ) u ukupnoj dužini. Najveća vrsta, džinovski oklopnik, može doseći veličinu male svinje i težiti do 54 kg, a može biti dug do oko 150 cm.

Ishrana i kopsnje[uredi | uredi izvor]

Oni su plodni kopači. Mnoge vrste koriste svoje oštre kandže za iskopavanje hrane, poput larvi i za kopanje jazbina. Devetoprugi oklopnik preferira graditi rupe u vlažnom tlu u blizini potočića, potoka oko kojih živi i hrani se. Ishrana različitih vrsta armadila razlikuje se, ali se uglavnom sastoji od lišća insekata i drugih beskičmenjaka. Neke se vrste, međutim, gotovo u potpunosti hrane mravima i termitima.

Šape dlakavog i džinovskog armadila

Oklopnicii imaju vrlo slab vid i koriste oštri njuh za lov na hranu. Koriste kandže za kopanje i pronalaženje hrane, kao i za pravljenje svojih domova u jazbinama. Kandžama kopaju jazbine, praveći samo jedan hodnik u širini tijela životinje. Na zadnjim stopalima imaju pet prstiju sa kandžama i tri do pet prstiju s teškim kandžama na prednjim stopalima. Imaju brojne zubne obrasce koji nisu podijeljeni na premolare i molare, ali obično nemaju sjekutiće ili očnjake. Denticija devetoprugog oklopnika je P 7/7, M 1/1 = 32.

Tjelesna temperatura[uredi | uredi izvor]

Zajedno sa drugim ksenartrama, armadili općenito imaju niske tjelesne temperature, od 33 – 36 C i nizak bazni metabolizam s (40–60 % mase od onog očekivanog u sisara sa posteljicom). To se posebno odnosi na vrste koje su specijalizirane za lov termita kao primarnog izvora hrane (na primjer, rodovi Priodontes i Tolypeutes ).

Koža[uredi | uredi izvor]

Oklop je formiran od ploča od kožne kosti prekrivene relativno malim, preklapajućim epidermnim ljuskama zvanim "skute", sastavljenim od kosti s rožnatog omotača. Većina vrsta ima krute štitove preko ramena i bokova, s brojnim prugama odvojenim fleksibilnom kožom koja prekriva leđa i bokove. Dodatni oklop pokriva vrh glave, gornje dijelove udova i rep. Donja strana životinje nikada nije oklopljena i jednostavno je prekrivena mehkom kožom i krznom.

Čini se da je ova koža poput oklopa glavna prilagodba za obranu mnogih oklopnika, iako većina bježi od predatora, bježeći (često u trnovite površine, od kojih ih oklop štiti) ili kopajući na sigurno. Samo se južnoamerički troprugasti oklopnjaci (Tolypeutes) u velikoj mjeri oslanjaju na svoj oklop radi zaštite.

Odbrambeno ponašanje[uredi | uredi izvor]

Kada im prijeti predator, vrste roda Tolypeutes često se sklupčaju u loptu. Druge vrste armadila ne mogu se smotati jer imaju previše ploča. Sjevernoamerički devetoprugasti oklopnik ima tendenciju skakati ravno u zrak kada se iznenadi, pa se posljedično često sudari sa podvožnjacima ili branicima prolazećih vozila do njegove smrti.

Kretanje[uredi | uredi izvor]

Oklopnici imaju kratke noge, ali se mogu kretati prilično brzo. Devetoprugasti oklopnik poznat je po kretanju kroz vodu, što postiže pomoću dvija različita načina: može hodati pod vodom na kratke udaljenosti, zadržavajući dah čak šest minuta; također, da bi prešao veće vodene površine, sposoban je povećati uzgon gutanjem zraka, napuhavanjem želuca i crijeva.

Reprodukcija[uredi | uredi izvor]

Gestacija traje od 60 do 120 dana, ovisno o vrsti, iako devetoprugasti oklopnik također ima odgođenu implantaciju, pa se mladi obično ne rađaju osam mjeseci nakon parenja. Većina pripadnika roda Dasypus rađa po četiri monozigotna mladunčeta (odnosno identične četvorke),[4] ali druge vrste mogu imati tipske veličine legla koje se kreću od jednog do osam mladih. Mladunci se rađaju s mehkom kožom koja se stvrdne u roku od nekoliko sedmicaa. Spolnu zrelost dostižu za tri do dvanaest mjeseci, ovisno o vrsti. Oklopnici su usamljene životinje koje ne dijele svoje rupe s drugim odraslim jedinkama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slater, G., Cui, P., Forasiepi, A. M., Lenz, D., Tsangaras, K., Voirin, B., ... & Greenwood, A. D. (2016). Evolutionary relationships among extinct and extant sloths: the evidence of mitogenomes and retroviruses. Genome Biology and Evolution, evw023.
  2. ^ Delsuc, F., Gibb, G. C., Kuch, M., Billet, G., Hautier, L., Southon, J., ... & Poinar, H. N. (2016). The phylogenetic affinities of the extinct glyptodonts. Current Biology, 26(4), R155-R156.
  3. ^ "Study finds relationship between glyptodonts, armadillos". AMNH. Pristupljeno 22. 2. 2016.
  4. ^ Bagatto, B.; Crossley, D. A.; Burggren, W. W. (1 June 2000). "Physiological variability in neonatal armadillo quadruplets: within- and between-litter differences". Journal of Experimental Biology. 159. 203 (11): 267–277. PMID 10804163

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Sisari Šablon:Cingulata