Armijska ratna komanda ARK/D-0 u Konjicu

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Koordinate: 43°38′03″N 17°59′42″E / 43.63417°N 17.99500°E / 43.63417; 17.99500

Šematski izgled ARK

Armijska ratna komanda (ARK/D-0) u Konjicu, općina Konjic, Bosna i Hercegovina, je vojni objekat izgrađen u SFR Jugoslaviji. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Izgrađen je u unutrašnjosti brda Zlatar, na desnoj obali rijeke Neretve na udaljenosti od oko 3,9 km jugoistočno od Konjica. Na udaljenosti od oko 750 metara jugoistočno od objekta ARK-a, u unutrašnjosti brda Zlatar smještena je i tvornica municije i eksplozivnih naprava – namjenska vojna industrija ″Igman″.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zbog promjena na nivou globalnih hladnoratovskih odnosa SFR Jugoslavija pristupila je monumentalnim odbrambenim vojnim pripremama. Izgrađen je niz podzemnih vojnih objekata:

  • splitska mornarička vojna baza Lora, čija izgradnja koštala je 5 milijardi američkih dolara,
  • podzemni vojni aerodromi i baza Željava kod Bihaća, vrijedan 8,5 milijardi američkih dolara
  • armijska ratna komanda (ARK), šifriranog naziva "D-0“, i kodnog naziva "Istanbul“, koji se nalazi u blizini Konjica, čija izgradnja koštala je 4,6 milijardi američkih dolara (26 milijardi iz 2017. godine),

ARK je trebao biti prateći objekat namjenske vojne industrija ″Igman″. Sam naziv A.R.K. je zapravo skraćenica od Alatnica-Remont-Kalionica i u njemu su se trebali proizvoditi alati za fabriku namjenske industrije. Zbog promjena na nivou globalnih hladnoratovskih odnosa, objektu je data namjena glavnog vojnog operativnog središta za smještaj i boravak Maršala Josipa Broza Tita kao predsjednika države i vrhovnog komandanta, Štaba Vrhovne komande JNA, užeg sastava Predsjedništva i Vlade SFRJ u kriznim situacijama i u slučaju eventualnog nuklearnog napada na Jugoslaviju i dat novi šifrirani naziv "D-0“. Kapacitet objekta je 350 ljudi.

Objekat "ARK“ građen je punih 26 godina, od 1953. do 1979. godine.

Opis[uredi | uredi izvor]

U građevinskom smislu, sastoji se iz tri dijela:

  • Vanjski (nadzemnog) dio čine tri manja zidana objekta (zgrada 1, 2 i 3), koji služe da kamufliraju tri ulaza u objekat.
  • Tunel povezuje vanjski dio objekta sa podzemnim, od nuklearnog udara zaštićenog dijela i ujedno ima funkciju da amortiziraju nuklearni udar.
  • Podzemni (od nuklearnog udara zaštićenog) dio, potkovičastog oblika površine 6.584  m2, koji je sastavljen od međusobno spojenih tunelskih konstrukcija širine oko 8 metara, a svijetle visine oko 8,70 metara, unutar kojeg se nalazi 12 funkcionalno povezanih blokova i instaliran i ugrađen 21 infrastrukturni sistem neophodan za funkcioniranje objekta.

Objekat danas[uredi | uredi izvor]

Objekat ARK se građevinski nalazi u izvrsnom stanju i pristupačan je javnosti. Neprekidno se održavaju sistemi za grijanje, klimatizaciju, protupožarnu zaštitu i svi drugi sistemi u objeki su pod stručnim nadzorom.

Prostor objekta se danas koristi za realizaciju projekta Bijenale savremene umjetnosti d-0 ark underground, koji je promotor regionalnih kulturnih vrijednosti. Projekat roglašen je kulturnim događajem Evrope za 2011. godinu od Vijeća Evrope. U 2013. godini Projekat je organiziran pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Iza dva ciklusa projekta "Bijenale" u Atomskoj ratnoj komandi trajno je postavljeno 80 umjetničkih radova, a zastupljeno je 68 umjetnika iz 28 zemalja svijeta.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Armijska ratna komanda" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 12. 9. 2017.[mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]