Aspazija

Aspazija
Prikaz Aspazije na kasnijoj historijskoj slici
Rođenje	oko 470. p. n. e. Milet
Smrt	oko 400. p. n. e.

Aspazija (starogrčki: Ἀσπασία , oko 470. p. n. e. – oko 400. p. n. e.) bila je žena porijeklom iz Mileta koja je živjela u Ateni u 5. stoljeću p. n. e. i ostala upamćena po svojoj vezi s državnikom Periklom te po mjestu koje zauzima u antičkoj književnoj, filozofskoj i političkoj tradiciji.

Aspazija na kasnijem umjetničkom prikazu.

Život

Prema antičkoj tradiciji, Aspazija je rođena u jonskom gradu Miletu na zapadnoj obali Male Azije i kao strankinja je došla u Atenu, gdje je kasnije živjela s Periklom od približno 445. godine p. n. e. do njegove smrti 429. godine p. n. e. Budući da po atinskom zakonu oba roditelja djeteta moraju biti atinski građani da bi dijete steklo puno građansko pravo, njihov sin Periklo Mlađi isprva nije imao građanski status, ali mu je on kasnije ipak priznat.

Aspazijin društveni položaj u antičkim izvorima nije jednoznačno prikazan. U komediografiji i kasnijoj tradiciji često se spominje kao hetaira, dok savremeni historičari upozoravaju da je dio takve slike oblikovan političkom satirom i neprijateljskom književnom predajom.

U antičkoj književnosti i filozofskoj tradiciji

Aspazija se pojavljuje u više antičkih tekstova, iako nijedan njen vlastiti spis nije sačuvan. Platon je u dijalogu Meneksen prikazuje kao osobu povezanu s retorikom, a antička predaja joj pripisuje i razgovore sa Sokratom. U kasnijoj recepciji često je opisivana kao obrazovana i rječita žena koja je djelovala u Periklovom intelektualnom krugu.

Istovremeno, njena bliskost s Periklom učinila ju je i metom političkih napada. Komediografi i protivnici Periklove politike koristili su je kao predmet poruge, pa su joj pripisivani i utjecaji na državničke odluke, uključujući i pitanja vanjske politike i rata. Takve tvrdnje historiografija danas tretira oprezno, jer ih je teško odvojiti od propagande i književne konvencije.

Historijski značaj

Aspazija je jedna od rijetkih žena iz klasične Atene o kojoj je sačuvana šira antička predaja. Zbog toga zauzima važno mjesto u istraživanjima antičke Grčke, posebno u proučavanju položaja žena, retorike, intelektualne historije i političke kulture atinskog zlatnog doba.