Astlik
| Astlik | |
|---|---|
 Kip iz Artaksate | |
| Osnovni podaci | |
| Druga imena | Astłik, Astghik |
| Mitologija | Armenska mitologija |
| Tip | boginja |
| Božanstvo za | ljubav, ljepota, plodnost, voda |
| Simboli | ruža, golub |
| Kultno središte | Aštišat |
| Genealogija | |
| Supružnik/-ca | Vahagn |
| Ekvivalenti | |
| Grčki ekvivalent | Afrodita |
| Drugi ekvivalenti | Ištar |
Astlik (armenski: Աստղիկ, trans. Astłik, također Astghik) jest boginja ljubavi, ljepote, plodnosti i vode u armenskoj mitologiji. U pretkršćanskoj armenskoj religiji bila je povezana s Vahagnom, bogom vatre, rata i munje, a u helenističkom i kasnijem tumačenju izjednačavana je s Afroditom i, šire, s bliskoistočnim boginjama ljubavi kao što je Ištar.[1][2] Njeno ime izvedeno je iz armenske riječi za zvijezdu i obično se tumači kao "mala zvijezda".[3]
Mitološki položaj
[uredi | uredi izvor]Astlik pripada krugu glavnih božanstava pretkršćanske armenske religije. U starijim prikazima navodi se kao božica ljubavi i ljepote, a u narodnim predajama kao pratilja, ljubavnica ili supruga Vahagna. Njeno glavno kultno središte nalazilo se u Aštišatu u oblasti Taron, gdje su se štovala i druga važna armenska božanstva.[2][3]
U armenskoj religiji helenističkog doba Astlik je tumačena kroz grčko-rimske i bliskoistočne paralele. U tom kontekstu najčešće je poistovjećivana s Afroditom, božicom ljubavi i ljepote, dok se u širem komparativnom okviru povezuje i s Ištar te sirijskom božicom Beldi. Takva izjednačavanja ne znače da je riječ o istom božanstvu, nego pokazuju način na koji su antički autori i kasniji tumači uklapali armenski panteon u poznatije religijske sisteme istočnog Mediterana.[2][3]
S Astlik se najčešće povezuju ruža i golub. Vahan Kurkjian navodi da je ruža bila njen cvijet, a golub njena ptica, što odgovara njenoj ulozi božice ljubavi, ljepote i plodnosti.[2]
Jedna poznata predaja govori da se Astlik noću kupala u potoku. Mladići su, prema toj priči, zapalili vatru na obližnjem brdu da bi je mogli vidjeti, ali je ona prekrila područje gustom maglom. Predaja tako objašnjava ime ravnice Muš, povezujući ga s armenskom riječi za maglu.[2]
Vardavar
[uredi | uredi izvor]Festival posvećen Astlik zvao se Vardavar. U pretkršćanskom obliku bio je povezan s početkom ljeta, ružama, vodom i obredima plodnosti. Nakon pokrštavanja Armenije praznik je uklopljen u kršćanski kalendar i povezan s Preobraženjem Isusovim, ali su se u narodnoj praksi zadržali stariji običaji prskanja i polijevanja vodom.[3]
Vardavar se i danas u Armeniji prepoznaje kao praznik u kojem se ljudi međusobno polijevaju vodom. U savremenom tumačenju taj običaj često se objašnjava kao ostatak starijih obreda povezanih s Astlik, vodom, obnovom i plodnošću.[1]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Cartwright, Mark (9. 3. 2018). "Armenian Mythology". World History Encyclopedia (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 4. 2026.
- 1 2 3 4 5 Kurkjian, Vahan M. "History of Armenia: Chapter 34". LacusCurtius (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 4. 2026.
- 1 2 3 4 Sarıyıldız, Güney (2025). "Armenian Pantheon and Syncretism in Late Antiquity". Cedrus (jezik: engleski): 126–145. Pristupljeno 27. 4. 2026.
