Austrijanci
| Ukupno stanovništva | |
|---|---|
| 8.5 miliona | |
| Regije sa značajnim stanovništvom | |
| 7.500.000[1] | |
| 730.336[2] | |
| 197.990[3] | |
| 180.000[4] | |
| 80.000 | |
| 45.530[5] | |
| 24.000 | |
| 9.300 | |
| 6.300 | |
| 4.000 | |
| 3.000 | |
| 2.300 | |
| 2.571[6] | |
| 2.301[7] | |
| 1.800 | |
| 1.300 | |
| 720[8] | |
| 181[9] | |
| 131 | |
| Jezici | |
| Njemački | |
| Religija | |
| Katolici Protestanti | |
| Vezane etničke grupe | |
| Germani | |
Austrijanci (njemački: Österreicher) su germanski narod nastanjen od kasnog 5. vijeka na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije. Ime Austrijanci kod nas je nastalo od imena države Austrije. Svoju zemlju Austrijanci nazivaju Österreich (ili istočno carstvo rajh; izv. Reich). Porijeklo mu je u starogermanskom Ostarrîchi. Historijski, Austrijanci su se smatrali kao Nijemci i tek oko raspada Austrougarske nastao je Austrijski identitet (njem. Österreichische Identität ili Wir Gefühl).
Austrija je domovina Austrijanaca, smještena je uz obale Dunava i prekrivena Alpama. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućio im je da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet.
Po vjeri Austrijanci su rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država.
Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoevropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.