Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar
Vrsta Državno
Osnovano 1. januar 2011
Osnivač(i) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Sjedište Mostar, Bosna i Hercegovina
Servisi održavanje i izgradnja autoputeva
Prihod 89.038.544 miliona KM (2014)
Neto dobit 48.030.096 miliona KM (2014)
Vlasnik Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Zaposleni 168 (2013)
Slogan Gradimo da spajamo
Veb-sajt http://www.jpautoceste.ba/

Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar (skr. JP Autoceste FBiH ili Autoceste FBiH) su bosanskohercegovačko je preduzeće u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koje je zaduženo za izgradnju novih autoputeva i brzih cesta, te za održavanje postojećih u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.[1]

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su, pored Autoputeva Republike Srpske, jedno od dva preduzeća zadužena za izgradnju novih i održavanje postojećih autoputeva i brzih cesta u Bosni i Hercegovini, ali se trenutno u RS-u ne planinra izgradnja brzih cesta

Dužnosti[uredi | uredi izvor]

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su osnovane 1. januara 2011.godine kao nasljednik Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva i brzih cesta, koja je poslovala u sastavu ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine sa dužnostima koja su potvrđena zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine. Te dužnosti sastoje se od izgradnje novih autocesta i brzih cesta i održavanje istih na području Federacije Bosne i Hercegovine, te od napačivanja putarina na izgrađenim dionicama Autocesta FBiH. Autoceste Federacije BiH imaju ukupno tri izvora finansija: Naplaćivanje cestarina i taksi, novac iz budžeta i kroz kredite raznih razvojnih banaka, kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Novoizgrađena dionica autoputa A1 u blizini graničnog prijelaza Bijača

Tarifna struktura i finansiranje[uredi | uredi izvor]

Za tekuću 2016. godinu Autoceste Federacije očekuju prihode u iznosu od 133,655 miliona KM, od čega bi trebali iznositi prihodi od akciza na gorivu 67 miliona KM, povećanja na akcizu za gorivo 35 miliona KM, cestarine 31 miliona KM, naknade za korištenje cestovnog zemljišta 450 hiljada KM, prodaje tenderske dokumentacije 5 hiljada KM, dok bi se trebalo ostvariti i 200 hiljada ostalih prihoda[2].

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine vozila svrstaju u ukupno četiti klase:Kategorija I, II, III i IV[3].

Kojoj kategoriji jedno vozilo pripada, odlučuje se prema visini i broju osovina, nosivost vozila, ali i broja registriranih sjedišta u vozilu.

Osim toga, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine od 14. juna 2012. godine pruže i usluge mogućnosti plaćanja cestarine putem ACC TAG (Autoceste Card) električnog uređaja, što predstavlja, prema riječima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine bržu i praktičnu mogućnost plaćanja cestarine. ACC korisnik se postaje time, što se potpiše pristupnica.

Od prihoda i drugih izvora finansija, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine planiraju u 2016. godini ulaganja u ukupnom iznosu od oko 243.900.772 miliona KM (bez PDV-a), dok ukupna vrijednost tih investicija iznosi prema procjeni 772.893.594 miliona KM (bez PDV-a), od čega se najviše odnosi na izgradnju autocesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ukupnom vrijednošću investicije od 680,4 miliona KM, a planiranim godišnjim investicijama u 2016. godini u iznosu od 212,6 miliona KM.

Brojke[uredi | uredi izvor]

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine održavaju ukupno 91,6 kilometara ceste, koje se svi nalaze na autoputu A1 koridora Vc, sa dvanaest izlaza, jedanaest tunela sa ukupnom dužinom u iznosu od 9,484 kilometara i sedam mostova ukupne dužine od oko 1300 metara[4].

Osim toga, na tim autocestama se nalaze tri odmarališta, na kojima se nalaze dvije benzinske pumpe i tri restorana.

Naplatne kućice za naplaćivanje putarine autoputa A1 na uzlazu u Ilijaš

Trenutno se nalaze ukupno 20 kilometara autoceste Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine u izgradnji, koji se također nalaze na autoputu A1 koridora Vc, na kojima bi se trebali nalaziti četiri izlaza, tri tunela ukupne dužine u iznosu od 1,55 kilometara i šest mostova ukupne dužine u iznosu od 2,418 kilometara.

Osim toga, u izgradnji se na toj dionici Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine se nalazi i granični prijelaz Svilaj kod Odžaka, te odmaralište Kravice u blizini sela Studenca u općini Ljubuški.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda.

2014. godine Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su izgradile ukupno 51,15 kilometara autoputa A1, za šta je izdvojeno 912.900.332 miliona KM, finansirali iz ukupno 762.638.323 miliona KM kreditnih sredstava Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok je iz vlastitih sredstava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine utrošeno 150.262.009 miliona KM.

Autoceste FBiH su u 2013. godini direktno zapošljavali 168 radnika, koji rade na naplaćivanju cestarina, održavanju autoputeva i tkd.

U 2014. godini Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su ostvarile ukupne prihode u iznosu od 89.038.544 miliona KM, od toga se odnose na akcizu na gorivo 62.358.560 miliona KM ili 70,04%, cestarine 24.027.074 miliona KM, naknade za korištenje putnog zemljišta 191.656 hiljada KM, prodaje tenderske dokumentacije 38.276 hiljada KM, kamata 691.029 hiljada KM, odobrenog popusta po osnovu naknade za cestarinu 629.684 hiljada KM i ostalih prihoda u iznosu od 1.102.265 miliona KM[5].

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Autoput A1 prema Zenici

Organizacijski organi Autocesta FBiH jesu Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju.[6]

Skupština[uredi | uredi izvor]

Rad skupštine Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine potvrđen je Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine SN 44/15[7].

Pravo učešća u Skupštini Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine Vlada FBiH ispunjava putem opunomoćenika, koji dobija pismenu punomoć.

Nadzorni odbor[uredi | uredi izvor]

Nadzorni odbor Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine izabran je 18. oktobra 2015.[8]

Uprava[uredi | uredi izvor]

Uprava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja to bosanskohercegovačko preduzeće.

Odbor za reviziju[uredi | uredi izvor]

Most Trebižat na dionici A1 u blizini Stubice kod Ljubuškog

Odbor za reviziju Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od predsjednika i dva člana, koje bira Skupština preduzeća.[9]

Historija[uredi | uredi izvor]

Izgradnja autoputa u BiH počela je 1975. godine time, što je početa izgradnja autoputa Zenica - Sarajevo.

1997. godine, dvije godine nakon kraja agresije na Bosnu i Hercegovinu, koridor Vc je uvršten u mrežu panevropskih koridora, koji je danas najveći projekat Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine.

Godinu dana kasnije, 1998. godine pristupilo je se studij izbora trase autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.

2001. godine započeta je izgradnja autoputa Visoko - Sarajevo Sjever, čime je zvanično počela izgradnja koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno Autoputa A1, koja je 2003. godine završena i predstavljala time prvih 20 kilometara autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu.

2007. godine izrađena je na osnovu studije iz 1998. godine je izrađen idejni projekati i studija izvodljivosti autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.

Godinu dana kasnije, 2008. godine počelo je naplaćivanje putarina na postojećim autputevima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Dvije godine kasnije, 1. jula 2010. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 149. sjednici u Sarajevu donijela je odluku o stasusnim pitanjima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine.

28. oktobra 2010. godine Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su registrovane u općinskom sudu u Mostaru.

Dva mjeseci kasnije kasnije, 1. januara 2011. godine su zvanično počele sa radom Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru, te kao nasljednik bivše Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, koje je poslovala u sastavu ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Admin. "O nama". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 2016-05-01. 
  2. ^ "Plan poslovanja za 2016. godinu". Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 2016-05-01. 
  3. ^ Admin. "Kategorizacija vozila". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 2016-05-01. 
  4. ^ "Autocesta / Autoput / Аутопут A1". motorways-exitlists.com. Pristupljeno 2016-05-01. 
  5. ^ "Izvještaj o poslovanju Autocesta FBiH". Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 2016-05-01. 
  6. ^ Admin. "Ogranizaciona struktura". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016. 
  7. ^ Admin. "Skupština". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016. 
  8. ^ Admin. "Nadzorni odbor". jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016. 
  9. ^ Admin. "Odbor za reviziju". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]