Autooksidacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Autoksidacija je svaka oksidacija na otvorenom ili u prisustvu kisika (a ponekad i UV zračenja) i oblika peroksida i hidroperoksida. Klasičan primjer autooksidacije je jednostavni eter, dietil eter, čiji peroksid može biti opasan eksploziv. Može se smatrati sporim, besplamenim sagorijevanjem materijala dok reaguje s kisikom. Autooksidacije je važna, jer je korisna reakcija za pretvaranje spojeva u oksigenirane derivate, ali i zbog toga što se javlja u situacijama u kojima se ne želi (kao kod destruktivnog pucanja gumenog materijala u automobilskim gumama ili u užegnuću).

Iako gotovo sve vrste organskih materijala na zraku podliježu oksidaciji, određene vrste su posebno sklone autooksidaciji, uključujući i nezasićene spojeve koji imaju alilinske ili benzilske atome vodika. Putem autoksidacije ovi materijali se pretvaraju u hidroperokside.

Mehanizam[uredi | uredi izvor]

Autoksidacija je lančani proces slobodnih radikala. Takve reakcije se mogu odvijati u tri koraka: inicijacija, propagacija i terminacija. U procesu inicijacije, neki događaj uzrokuje formiranje slobodnih radikala. Naprimjer, slobodni radikali se mogu proizvesti namjerno raspadanjem inicijatora radikala, kao što je benzoil peroksid. U nekim slučajevima, inicijacija nastaje procesom koji nije dobro poznat, ali se smatra da je spontana reakcija kisika sa materijalom sa lahko izdvojivim vodikom. Destruktivne procese autooksidacije također pokreću zagađivači kao što su oni u smogu.

Kada su slobodni radikali formirani, oni reagiraju u lancu pretvaranjem materijala u hidroperoksid. Lanac se okončava prestankom reakcije u kojoj se slobodni radikali sudaraju i kombiniraju svoje neobične elektrone formirajući novu vezu.

Inicijacija lanca

Širenje lanca (propagacija)[1]

Terminacija

Izvor: alkohol i keton[2]

Stopa reakcijije[uredi | uredi izvor]

U stabilnom stanju, koncentracija lančano-nosećih radikala je konstantna, tako da je stopa inicijacije jednaka stopi terminacije.

Autoksidacija u industriji[uredi | uredi izvor]

Autoksidacija je proces od izuzetnog ekononomskog utjecaja, jer sve namirnice, plastika, benzini, ulja, guma i drugi materijali koji moraju biti izloženi zraku prolaze kontinuirane destruktivne reakcije ovog tipa. Sve plastike i gume, a i većina obrađena hrane sadrži antioksidante da ih zaštite od napada kisika.

U hemijskoj industriji mnoge hemikalije se proizvode autooksidacijom:

Autokidacija u hrani[uredi | uredi izvor]

Dobro je poznato je da se masti lahko užegnu, čak i kada se čuvaju na niskim temperaturama. To se posebno odnosi na polinezasićene masti.[3][4][5]

Kompleksne mješavine jedinjenja koja se nalaze u vinu, uključujući i polifenole, polisaharide i proteine, može proći autooksidacije tokom procesa starenja. Jednostavni polifenoli mogu u vinima dovesti do stvaranja B-tipa procijanidina.[6] or in model solutions.[7] Ovo je povezano sa procesom sprečavanja promjena karakteristične boje.[8] Ova pojava je također uočena i kod pirea od mrkve.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ I.V. Berezin, E.T. Denisov, The Oxidation of Cyclohexane, Pergamon Press, New York, 1996.
  2. ^ I. Hermans, T.L. Nguyen, P.A. Jacobs, J. Peeters, ChemPhysChem 2005, 6, 637-645.
  3. ^ Lipid peroxidation in culinary oils subjected to thermal stress. H. Ramachandra Prabhu, Indian Journal of Clinical Biochemistry, 2000, Volume 15, Number 1, 1-5, doi:10.1007/BF02873539
  4. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
  5. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  6. ^ Tandem mass spectrometry of the B-type procyanidins in wine and B-type dehydrodicatechins in an autoxidation mixture of (+)-catechin and (−)-epicatechin. Weixing Sun, Miller Jack M., Journal of mass spectrometry, 2003, vol. 38, no4, pp. 438-446
  7. ^ "Identification of autoxidation oligomers of flavan-3-ols in model solutions by HPLC-MS/MS. Fei He, Qiu-Hong Pan, Ying Shi, Xue-Ting Zhang, Chang-Qing Duan, Journal of Mass Spectrometry, Volume 44 Issue 5, Pages 633 - 640, 2008". Arhivirano s originala, 5. 1. 2013. Pristupljeno 18. 4. 2016.
  8. ^ Nonenzymic Autoxidative Reactions of Caffeic Acid in Wine. Johannes J. L. Cilliers 1 and Vernon L. Singleton, Am. J. Enol. Vitic. 41:1:84-86, 1990.
  9. ^ Phenolic Autoxidation Is Responsible for Color Degradation in Processed Carrot Puree. Talcott S. T. and Howard L. R., J. Agric. Food Chem., 1999, 47 (5), str. 2109–2115.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]