Avdo Humo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Avdo Humo
Avdo Humo.jpg
NadimakKulturni (konspirativno ime)
Rođenje1914.
Mostar, Austro-Ugarska
Smrt24. januar 1983.
Opatija, SFRJ
NacionalnostBošnjak
KnjigeMoja generacija
Služba1941–1944.
Čingeneral-major u rezervi
RatoviDrugi svjetski rat
VojskaNarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije

Avdo Humo (1914 – 24. januar 1983) bio je društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Bosne i Hercegovine i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Mostaru 1914. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Gimnaziju je pohađao u Mostaru, a zbog isključenja nastavio i završio u Bihaću. U Beogradu je diplomirao na Filozofskom fakultetu, studij svjetske i jugoslavenske književnosti. Član SKOJ-a je bio od 1934, a Komunističke partije Jugoslavije od 1935. godine. Humo je jedan od istaknutijih aktivista KPJ pred Drugi svetski rat. Organizovao je studente iz Bosne i Hercegovine u omladinsko društvo "Petar Kočić" i u sekciju "Neretva".

Godine 1940. izabran je u Pokrajinski komitet KPJ za BiH. Kao član PK KPJ i GŠ NOP-a za BiH deluje 1941. godine u Hercegovini na organizovanju oružane borbe. Po zadatku prelazi u Sarajevo i organizuje ilagalni rad gdje djeluje pod konspirativnim imenom "Kulturni". Bio je jedan od organizatora održavanja, vjećnik i član ZAVNOBiH-a od Prvog zasjedanja, član Predsedništva i potpredsjednik ZAVNOBiH-a i član Oblasne narodnooslobodilačke skupštine za Hercegovinu. Biran je za vjećnika AVNOJ-a. Godine 1943. bio je jedan od pokretača lista Oslobođenje. Bio je član jugoslovenske delegacije na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. godine.[1]

Funkcije[uredi | uredi izvor]

  • organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH od 1946. do 1948. godine
  • član Politbiroa i Izvršnog komiteta Saveza komunista BiH
  • član Centralnog komiteta SKJ od Petog do Osmog kongresa SKJ
  • predsjednik Komisije Predsjedništva SKJ za kulturu
  • član Glavnog odbora SUBNOR-a Jugoslavije
  • član Savjeta federacije
  • ministar i potpredsjednik Vlade NR BIH od 1945. do 1948. godine
  • predsjednik Izvršnog veća Narodne skupštine NR BiH od 1953. do 1956. godine
  • državni sekretar za finansije FNRJ od 1956. do 1958. godine
  • potpredsjednik Saveznog vijeća Savezne skupštine SFRJ
  • predsjednik Savezne komisije za nuklearnu energiju
  • predsjednik Saveznog savjeta za koordinaciju naučnih djelatnosti
  • republički i savezni poslanik od 1945. do 1963. god.

Bio je general-major JNA u rezervi. Njegova supruga Olga, bila je kćerka ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije Momčila Ninčića. Njegov stric Hamza bio je poznati bosanskohercegovački pisac. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i ostalih jugoslovenskih odlikovanja. Ordenom narodnog heroja Jugoslavije odlikovan je 27. 11. 1953. godine.

Početkom 70-ih godina založio se za demokratizaciju socijalističkog društva uvođenje višepartijskog sistema, čime se razišao sa politikom SKJ i razriješen svih dužnosti.

Umro je 24. januara 1983. u Opatiji. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Svetozar Marković, Beograd 1975;
  • Godine iskušenja i podviga, Beograd 1977;
  • Moja generacija, Prosveta - Beograd i Svjetlost - Sarajevo, 1984; Vrijeme - Zenica, 2020. U prvom, "autobiografskom" dijelu Humo pripovijeda o prošlosti svoje porodice, uspomenama iz djetinjstva, svakodnevnom životu te širem društvenom (političkom, ali i privatnom) okruženju u kojem je živio. U drugom dijelu ne "subjektivizira naraciju" i gotovo isključivo svjedoči o političkim odnosima i procesima u kojima je sudjelovao. U knjizi je opisan momenat kada vođe jugoslovenske revolucije, skupa sa Avdom Humom i Rodoljubom Čolakovićem, prelamaju najtežu i najvažniju odluku zasjedanja AVNOJ-a o tome da će BiH biti zemlja kao i sve druge u novoj jugoslovenskoj zajednici. Raspravu je završio Josip Broz Tito historijskim riječima:
Bosna i Hercegovina je tokom naše borbe, zbog hrabrosti sa kojom se borila i žrtvama koje je podnijela, zaslužila da ima status federalne jednice, ravnopravne sa Srbijom i Hrvatskom.
Knjiga obuhvata vrijeme od Humine rane mladosti u Mostaru do jeseni 1943.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Narodni heroji Jugoslavije, „Mladost“, Beograd, 1975. godina.
  • Tekst Muhameda Grebe, člana Saveta republike BiH, Enciklopedija Jugoslavije, JLZ Zagreb 1988. godina.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Narodni heroji Jugoslavije - Humo Saliha Avdo". Arhivirano s originala, 1. 7. 2020. Pristupljeno 25. 8. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]