Bärbeletreiben

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bärbeletreiben (negdje i njemački: Bärbele-Springen i Bärbele-Laufen), doslovce prevedeno kao djevojačko tjeranje, utrka djevojaka ili djevojačko skakanje, je tradicionalni narodni običaj u Allgäuu u slobodnoj državi Bavarskoj u Njemačkoj. Održava se svake godine 4. decembra navečer, na blagdan svete Barbare.[1]

Običaj[uredi | uredi izvor]

Bärbele u Allgäuu se nazivaju obično žene i djevojke od 16 godina koje su neudate, ali to se ne tumači uvijek striktno. Nose odrpane halje i prerušene su u starice s maskama ručno izrađenim od lišajeva, mahovine i sličnih prirodnih materijala. Nose se duge suknje, uz staru pregaču ili maramu. Žene su oko tijela opasane malim ili velikim zvoncima (praporcima) i naoružane su metlama od brezovog pruća ili vrbovog pruta. Odjeveni na ovaj način, bärbele (ponekad se nazivaju i "wildbärbele" ili "klausenbärbele" u odnosu na "wilden Männle" i "klausenbärbele") tiho se kreću kroz sela i gradska središta. Ponegdje ulaze i u kuće, simbolično čiste sve prljavo i nepristojno sa svih vanjskih vrata, zatim metu u dvorištu, a potom i na ulicama. Ako se netko od ukućana usudi izaći iz kuće i previše im se približi, tim "zločestima" zadaju razne, prilično nježne, udarce. No, znaju se i glasno obrušiti na muškarce, koji im prijeđu put u selu. Udarci, osobito po nogama, što navodno donosi plodnost i sreću. Djecu i njihove majke u kući daruju ih jabukama, orasima, keksima i sličnim sitnim darovima. Šetnja ili utrka prestaje u ponoć.

Nakon što je običaj tjeranja bärbelea u Allgäuu godinama bio zaboravljen osim u Oberstdorfu, u Oberallgäuu je oživljen tek krajem 20. vijeka. Prva daljnja Proslava bärbele održana je u Sonthofenu 1985, a danas se običaj ponovno prakticira na brojnim drugim mjestima u Oberallgäuu. Postojao je sličan običaj u Gornjoj Franačkoj, osim što bi ondje odrpano odjeveni momci trčali za mladim djevojkama, vrijeđali ih i udarali šipkama ako bi se usudile nepristojno ostati vani nakon sumraka

Historija[uredi | uredi izvor]

Izvođači i publika smatraju taj običaj nekadašnjim keltskim i germanskim. Historijski gledano današnji običaj seže daleko u keltsko doba. U to vrijeme, prije pokrštavanja, Germani i Kelti štovali su mnoge bogove i željeli ih umilostiviti bajanjima i žrtvama. Pritom treba s puno buke tjerati demone i zle duhove. Tek kasnije, kada je vjerovanje u zle duhove postupno nestalo, te je običaje crkva prihvatila. Jedan od takvih običaja je progon Bärbele, koji je uglavnom preživio u Allgäuu i izvode ga isključivo žene. Naziv običaja potječe iz legende o Svetoj Barbari, a prvobitno se ovom radnjom i odavanjem počasti velikoj majci zemlji trebali otjerati demoni i zli duhovi hladnih, oštrih zimskih noći. U početku su aktivnosti Bärbele započinjale 3. decembra večer uoči blagdana svete Barbare.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Bärbeletreiben". allgaeu-erleben.com (jezik: njemački). 2007. Pristupljeno 16. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Bärbeletreiben". brauchwiki.de (jezik: njemački). Pristupljeno 16. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Literatura[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]