Baba Jaga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Baba Jaga, kako je prikazao Ivan Bilibin, 1900.

Baba Jaga (ruski: Ба́ба-Яга́) u slavenskom folkloru je nadnaravno biće (ili jedna od triju istoimenih sestara) koje se pojavljuje kao deformirana ili starica svirepog izgleda. U ruskim bajkama, Baba Jaga leti okolo u činiji, maše tučkom i živi duboko u šumi u kolibi koja se obično opisuje kao da stoji na pilećim nogama. Baba Jaga može pomoći ili omesti one koji je susretnu ili je traže, a može imati majčinsku ulogu i ima veze sa šumskom divljinom. Prema morfologiji folklora Vladimira Jakovljeviča Proppa, Baba Jaga obično se pojavljuje ili kao davalac, negativac ili je u potpunosti neodrediva.

Andreas Johns identificira Babu Jagu kao "jednu od najznamenitijih i najupečatljivijih ličnosti u istočnoevropskom folkloru", i primjećuje da je ona "enigmatična" i često pokazuje "upečatljivu dvosmislenost". [1] Johns sažima Babu Jagu kao "višeličnu figuru, sposobnu nadahnuti istraživače da je vide kao Oblak, Mjesec, Smrt, Zimu, Zmiju, Pticu, Pelikana ili Božicu Zemlje, totemsku matrijarhalnu pretkinju, inicijatoricu, faličku majku ili arhetipsku sliku". [2]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Johns, Andreas (2004). Baba Yaga: The Ambiguous Mother and Witch of the Russian Folktale. Peter Lang. ISBN 978-0-8204-6769-6.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Johns (2004), str. 1–3.
  2. ^ Johns (2004), str. 9.