Baba Vanga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vangelia Gušterova
Rođenje
Vangelia Gušterova

31. januar 1911.
Smrt11. august 1996.
NacionalnostBugarka
ZanimanjeProročica

Vangelia Dimitrova Pandeva Gušterova (bugarski: Вангелия Димитровa Пандева Гущерова), poznatija kao "Baba Vanga" bila je makedonsko-bugarski mistik, vidovnjak i travar.[1][2][3]

Slijepa od ranog djetinjstva, Gušterova je provela veći dio svog života u oblasti Rupite u Kožuh planinama u Bugarskoj.[4][5][6] Ženi Kostadinova je u svojoj knjizi Proročestvata na Vanga 1997. godine tvrdila da milioni ljudi vjeruju da Baba Vanga posjeduje paranormalne sposobnosti.[7]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 31. januara 1911. godine u porodici Pandoa i Paraskeve (Surčeve) u selu Surčeva blizu Strumice, koje je tada bilo u sastavu Osmanlijskog Carstva, ali je grad 1912. godine ustupljen Bugarskoj. Bila je nedonošče i patila je od zdravstvenih komplikacija. U skladu s lokalnom tradicijom, beba nije dobila ime sve dok se za nju nije vjerovalo da će preživjeti. Kad je beba prvi put zavapila, babica je izašla na ulicu i pitala nepoznatu osobu na ulici za ime djeteta. Neznanac je predložio Andromahu (Andromahu), ali to je odbijeno zbog toga što je bila "previše grčko". Tokom tog razdoblja bilo je snažno antihelensko raspoloženja u bugarskom i makedonskom društvu. Prijedlog još jednog stranca bilo je grčko ime, ali budući da je postojala bugarska verzija imena Vangelia (iz Evangelosa), prihvaċeno je.[8] U svom djetinjstvu Vangelia je bila obično dijete sa smeđim očima i plavom kosom. Njezin otac bio je aktivista Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije. Regrutiran je u Bugarske kopnene snage tokom Prvog svjetskog rata, a majka joj je ubrzo umrla. Zbog toga je Vanga veći dio svoje mladosti ovisila o brizi i dobročinstvu komšija i bliskih porodičnih prijatelja. Nakon rata, Strumica je ustupljena Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (tj. Jugoslaviji). Jugoslavenske vlasti uhapsile su njenog oca zbog njegove bugarske aktivnosti. Oduzeli su mu svu imovinu, a porodica je zbog toga dugi niz godina bila u siromaštvu.[9] Vanga se za svoje godine smatrala inteligentnom. Njene sklonosti počele su se pokazivati kad je i sama smišljala igre i voljela se igrati "iscjeljivanje" - propisivala je neke biljke svojim prijateljima, koji su se pretvarali da su bolesni. Njezin otac, budući da je bio udovac, na kraju se ponovo oženio i tako pružio pomajku svojoj kćeri.

Prema njenom vlastitom svjedočenju, prekretnica u njenom životu dogodila se kada ju je "tornado" navodno podigao u zrak i bacio u obližnje polje. Pronađena je nakon duge potrage. Svjedoci su je opisali kao vrlo uplašenu, a oči su joj bile prekrivene pijeskom i prašinom, koje zbog bolova nije mogla otvoriti. Bilo je novca samo za djelomičnu operaciju zacjeljivanja ozljeda koje je zadobila. To je dovelo do njenog postepenog gubitka vida.

Godine 1925. Vanga je dovedena u školu za slijepe u gradu Zemunu, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, gde je provela tri godine, i naučena je čitati Brailleovo pismo, svirati klavir, plesanje, kuhanje i čišćenje.[10] Nakon smrti maćehe morala se vratiti kući da se brine o svojoj mlađoj braći i sestrama. Njena porodica bila je vrlo siromašna i morala je raditi cijeli dan.

Godine 1939. Vanga je oboljela od pleuritisa, iako je nekoliko godina uglavnom bio neaktivan. Liječnikovo mišljenje bilo je da će uskoro umrijeti, ali brzo se oporavila. Tokom Drugog svetskog rata, sile Osovine napale su i raskomadale Jugoslaviju, a Bugarska je pripojila Strumicu. U to je vrijeme Vanga privukla vjernike u njezinu sposobnost liječenja i vračanja - određeni broj ljudi posjetio ju je nadajući se da će nagovijestiti jesu li njihovi rođaci živi ili traže mjesto gdje su umrli. 8. aprila 1942. godine posjetio ju je bugarski car Boris III.[11]

10. maja 1942, Vanga se udala za Dimitra Gušterova, bugarskog vojnika iz sela Krandžilica kod Petriča, koji je došao tražeći ubice svog brata, ali joj je morao obećati da se neće osvetiti. Nedugo prije braka, Dimitar i Vanga preselili su se u Petrich, gdje je ubrzo postala poznata. Dimitar je tada bio regrutiran u bugarskoj vojsci i morao je provesti neko vrijeme u sjevernoj Grčkoj, koja je u to vrijeme bila pripojena Bugarskoj. Dobio je još jednu bolest 1947. godine, pao u alkoholizam i na kraju umro 1. aprila 1962.

Nastavili su je posjećivati ​​uglednici i običan narod. Nakon Drugog svjetskog rata bugarski političari i lideri iz različitih sovjetskih republika, među kojima i sovjetski premijera Leonida Brežnjeva, i svi su tražili njezinog savjeta.[12] 1990-ih je Bogdan Tomalevski sa novcem koji su ostavili posjetitelji sagradio crkvu u Rupitima. Vanga je umrla 11. avgusta 1996. od raka dojke.[13][14][15] Njezin sprovod privukao je veliki broj ljudi. Ispunjavajući Vangin zadnji testament, njena kuċa u Petriču pretvorena je u muzej, koji je otvorio svoja vrata za posjetioce 5. maja 2008.[16]

Proročanstvo[uredi | uredi izvor]

Tvrdila je da joj informacije šalju nevidljiva bića o prostoru i vremenu. Postala je poznata u svijetu poslije smrti, zbog ispunjenog proročanstva o napadu na Svjetski trgovački centar 11. septembra 2001. godine u SAD-u. Prorekla je čak i vlastitu smrt, 11. augusta 1996. Iako je bila nepismena, njezina proročanstva pisali su njezini prijatelji i rodbina. Predvidjela je 2. svjetski rat. Predvidjela je mnoge druge katastrofe, ali i nakon smrti Vanginih se proročanstava pribojavaju mnogi ljudi. Tvrdila je da će 3. svjetski rat započeti od 2010. godine i trajati će sve do 2014.godine, no to se nije desilo.[17] 2011. godine predvidjela je izumiranje svih biljnih i životinjskih vrsta zbog mnogih kemijskih mješavina, a 2014. ljudi će dobiti čireve i kožne bolesti. Sva ta proročanstva se nisu dogodila. Prorekla je i rat između muslimana i Europljana, a da će daleke 2088.godine doći nova bolest od koje će ljudi početi brzo stariti, ali 2097. će ta bolest biti pobijeđena. Drugom polovicom 21. vijeka vladat će komunizam a moći će se uzgajati i ljudski organi. Prorekla je da će se za 200. do 300. godina pojaviti izvanzemaljci, da će Zemlja dobiti dva umjetna sunca, Mjesec će se sudariti s kometom, pa će na Zemlji zavladati mrak, da će se pojaviti nova religija, da će svijetom vladati muslimanska religija, da će Kina biti najveća svjetska sila i da će se ljudi uspjeti spasiti nastanjujući na neki drugi planet, te rat na Marsu.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "The blind mystic who 'predicted the rise of Isis'". The Independent (jezik: engleski). 8. 12. 2015. Pristupljeno 10. 11. 2020.
  2. ^ Morrow, Daniel (3. 10. 2020). "Blind mystic Baba Vanga 'predicted Donald Trump's coronavirus plight'". Daily Record (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 11. 2020.
  3. ^ Kettley, Sebastian (11. 10. 2020). "Baba Vanga 2020: Did the blind mystic predict coronavirus? COVID-19 will be 'all over us'". Express.co.uk (jezik: engleski). Pristupljeno 10. 11. 2020.
  4. ^ The Weiser Field Guide to the Paranormal: Abductions, Apparitions, ESP, Synchronicity, and More Unexplained Phenomena from Other Realms, Judith Joyce, Weiser Books, 2011, ISBN 1609252985, pp. 21-25.
  5. ^ The History of Bulgaria, The Greenwood histories of the modern nations, Frederick B. Chary, ABC-CLIO, 2011, ISBN 0313384460, pp. 145-146.
  6. ^ In Search of Destiny: The Universe and Man, Robert A. Welcome, AuthorHouse, 2012, ISBN 147723747X, pp. 35-36.
  7. ^ Прoрoчeствaтa нa Вaнгa. Жeни Кoстaдинoвa, Издателство Труд, ISBN 954-528-074-3,Страници 696.
  8. ^ Честотно-тълковен речник на личните имена у българите, Николай П. Ковачев, Държавно издателство "Д-р Петър Берон", 1987 г. стр. 58. Dictionary of Personal Names of the Bulgarians, Nikolai P. Kovatchev State Publishing House "Dr Petar Beron", 1987, p 58. (Bg.)
  9. ^ Стоянова, Красимира. Ванга ясновидящая. София, "Вариант", "Два слона", 1991. ISBN 5808600316. с. 30.
  10. ^ The truth about Vanga, str. 42
  11. ^ Joyce, Judith (2010). The Weiser Field Guide to the Paranormal: Abductions, Apparitions. Weiser Books. ISBN 9781609252984.
  12. ^ Stephen Kinzer, "Rupite Journal; For a Revered Mystic, a Shrine Now of Her Own", "The New York Times", April 5, 1995. Retrieved December 11, 2015.
  13. ^ The Greenwood encyclopedia of women's issues worldwide, Volume 3, Author Lynn Walter, Publisher Greenwood Press, 2003, p. 110.
  14. ^ The History of Bulgaria, The Greenwood Histories of the Modern Nations, Author Frederick B. Chary, Publisher ABC-CLIO, 2011, ISBN 0313384479, p. 145.
  15. ^ Pilgrimage and Sacred Places in Southeast Europe: History, Religious Tourism and Contemporary Trends, Editors Mario Katic, Tomislav Klarin, Mike McDonald, Publisher LIT Verlag Münster, 2014, ISBN 3643905041, p. 85.
  16. ^ Prophetess Baba Vanga's Petrich house becomes museum, The Sofia Echo
  17. ^ "The year that wasn't: failed predictions of 2010". The National. Arhivirano s originala, 30. 10. 2016. Pristupljeno 4. 10. 2019.