Bagdadska nizamija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bagdadska nizamija (arapski: المدرسة النظامية), jedna je od prvih nizamija[1] a osnovana je 1065. U julu 1091. Nizam al-Mulk, perzijski učenjak i vizionar Seldžučkog carstva imenovao je El-Gazalija za profesora škole.[2] Nudeći besplatno obrazovanje,[3] bagdadska medresa opisana je kao najveći univerzitet u srednjovjekovnom svijetu.[4] Ibn Tumart, osnivač berberske Almohadske dinastije, pohađao je školu i učio kod El-Gazalija. U školi je bio zaposlen i zet El-Mulka Mughatila, Nizam el-Mulk. 1096. godine, kada je El-Gazali napustio nizamiju, u njoj je bilo smješteno oko 3000 učenika. U medresi je 1116. godine predavao i poznati perzijski učenjak Al-Shahrastani. 1170-ih, državnik Baha' al-din Zuhair predavao je također u nizamiji, prije nego što je nastavio predavati u Mosulu.

Perzijski pjesnik Saadi Širazi pohađao je ovu školu u periodu od 1195. do 1226. godine, kada je krenuo na tridesetogodišnje putovanje. Također je bio među onima koji su iz prve ruke svjedočili o uništenju škole kada su Mongoli 1258. opustošili Bagdad. Saadi se jasno prisjeća svojih dana studija na Nizamiji u Bagdadu kada kaže: Momak, učenik iz Nizamije pokazao je zlonamjernost prema meni, a ja sam obavijestio svog nastavnika, rekavši: Kad god dam pravilnije odgovore od njega, on se uvrijedi. Profesor je odgovorio: Zavist tvoga prijatelja nije ti ugodna, ali ne znam ko ti je rekao da je grižnja pohvalna. Ako traži propast kroz zavist, pridružit ćeš mu se ako ga oklevečeš.

Kurikulum medrese u početku se fokusirao na vjerske studije, islamsko pravo, arapsku književnost i aritmetiku, a kasnije se proširio na historiju, matematiku, druge oblasti nauke i muziku.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Al-Ahram Weekly | Baghdad Supplement | They came to Baghdad : Its famous names Arhivirano 17. 4. 2007. na Wayback Machine
  2. ^ http://www.ghazali.org/works/gz-repent.doc
  3. ^ Black, A. A History of Islamic Political Thought – From the Prophet to the Present. Cambridge: Edinburgh University Press, 2001.
  4. ^ "Metapress | Discover More" (PDF). Metapress (jezik: engleski). 2016-06-24. Pristupljeno 10. 9. 2020.[mrtav link]