Idi na sadržaj

Baktericid

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Odnos između bakteropstatskih i bakteriocidnih agenasa

Baktericid ili bakteriocid, ponekad skraćeno Bcidal, je supstanca koja ubija bakterije. Baktericidi su dezinficijensi, antiseptici ili antibiotici.[1] Međutim, površine materijala mogu imati i baktericidna svojstva zasnovana isključivo na njihovoj fizičkoj površinskoj strukturi, kao na primjer biomaterijali poput krila insekata.

Dezinfekcijska sredstva

[uredi | uredi izvor]

Najčešći dezinficijensi su oni koji se primjenjuju

]* jake kiseline (fosforna, dušična, sumporna, amidosumporna, toluensulfonska kiselina), pH < 1, i

Antiseptici

[uredi | uredi izvor]

Kao antiseptici (tj. germicidna sredstva koja se mogu koristiti na ljudskom ili životinjskom tijelu, koži, sluznicama, ranama i slično), nekoliko gore navedenih dezinficijensa se može koristiti, pod odgovarajućim uvjetima (uglavnom koncentracija, pH, temperatura i toksičnost za ljude i životinje). Među njima su neke važne

Ostali općenito nisu primjenjivi kao sigurni antiseptici, bilo zbog njihove korozivne ili toksične prirode.

Antibiotici

[uredi | uredi izvor]

Baktericidni antibiotici ubijaju bakterije; bakteriostatski antibiotici usporavaju njihov rast ili reprodukciju.

Baktericidni antibiotici koji inhibiraju sintezu ćelijskog zida: beta-laktamski antibiotici (penicilin derivati (penama), cefalosporini (cefemi), monobaktam i karbapenem) i vankomicin.

Baktericidni su i daptomicin, fluorokinoloni, metronidazol, nitrofurantoin, kotrimoksazol, telitromicin.

Aminoglikozidni antibiotici se obično smatraju baktericidnim, iako mogu biti bakteriostatski kod nekih organizama.

Od 2004. godine, činilo se da je razlika između baktericidnih i bakteriostatskih agenasa jasna prema osnovnoj/kliničkoj definiciji, ali to se primjenjuje samo pod strogim laboratorijskim uvjetima i važno je razlikovati mikrobiološke i kliničke definicije.[2] Razlika je proizvoljna kada su agensi kategorizirani u kliničkim situacijama. Navodna superiornost baktericidnih agenasa nad bakteriostatskim agensima je od male važnosti za lečenje velike većine infekcija gram-pozitivnim bakterijama, posebno kod pacijenata sa nekomplikovanim infekcijama i nekompromitovanim imunskim sistemom. Bakteriostatski agensi su efikasno korišteni za liječenje za koje se smatra da zahtijevaju baktericidno djelovanje. Nadalje, neke široke klase antibakterijskih agenasa koji se smatraju bakteriostatskim mogu pokazati baktericidno djelovanje protiv nekih bakterija na osnovu in vitro određivanja MBC/MIC vrijednosti. U visokim koncentracijama, bakteriostatski agensi su često baktericidni protiv nekih osjetljivih organizama. Krajnji vodič za liječenje bilo koje infekcije mora biti klinički ishod.

Površine

[uredi | uredi izvor]

Površine materijala mogu pokazati baktericidna svojstva zbog svoje kristalografske površinske strukture.

Negdje sredinom 2000-ih pokazalo se da metalne nanočestice mogu ubiti bakterije. Učinak srebrne nanočestice, naprimjer, ovisi o njihovoj veličini s preferencijalnim promjerom od oko 1-10 nm za interakciju s bakterijama.[3]

U 2013., utvrđeno je da krila cikada imaju selektivni anti-gram-negativni baktericidni efekat na osnovu njihove fizičke površinske strukture.[4] Mehanička deformacija manje ili više krutih nanostubova pronađenih na krilu oslobađa energiju, udara i ubija bakterije u roku od nekoliko minuta, stoga se naziva mehano-baktericidni efekat.[5]

U 2020. kombinirana je adsorpcija kationskih polimera i femtosekundno lasersko strukturiranje površine kako bi stvorili baktericidni učinak protiv bakterija gram-pozitivnih Staphylococcus aurus i gram-negativnih Escherichia coli na površinama od borosilikatnog stakla, pružajući praktičnu platformu za istraživanje interakcije bakterija-površina.[6]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ McDonnell, G; Russell, AD (1999). "Antiseptics and Disinfectants: Activity, Action, and Resistance". Clin Microbiol Rev. 12 (1): 147–179. doi:10.1128/cmr.12.1.147. PMC 88911. PMID 9880479.
  2. ^ Pankey, GA; Sabath, LD (2004). "Clinical Relevance of Bacteriostatic versus Bactericidal Mechanisms of Action in the Treatment of Gram-Positive Bacterial Infections". Clin Infect Dis. 38 (6): 864–870. doi:10.1086/381972. PMID 14999632.
  3. ^ Morones, Jose Ruben; Elechiguerra, Jose Luis; Camacho, Alejandra; Holt, Katherine; Kouri, Juan B; Ramírez, Jose Tapia; Yacaman, Miguel Jose (1. 10. 2005). "The bactericidal effect of silver nanoparticles". Nanotechnology (jezik: engleski). 16 (10): 2346–2353. Bibcode:2005Nanot..16.2346R. doi:10.1088/0957-4484/16/10/059. ISSN 0957-4484. PMID 20818017.
  4. ^ Hasan, Jafar; Webb, Hayden K.; Truong, Vi Khanh; Pogodin, Sergey; Baulin, Vladimir A.; Watson, Gregory S.; Watson, Jolanta A.; Crawford, Russell J.; Ivanova, Elena P. (oktobar 2013). "Selective bactericidal activity of nanopatterned superhydrophobic cicada Psaltoda claripennis wing surfaces". Applied Microbiology and Biotechnology (jezik: engleski). 97 (20): 9257–9262. doi:10.1007/s00253-012-4628-5. ISSN 0175-7598. PMID 23250225. S2CID 16568909.
  5. ^ Ivanova, Elena P.; Linklater, Denver P.; Werner, Marco; Baulin, Vladimir A.; Xu, XiuMei; Vrancken, Nandi; Rubanov, Sergey; Hanssen, Eric; Wandiyanto, Jason; Truong, Vi Khanh; Elbourne, Aaron (9. 6. 2020). "The multi-faceted mechano-bactericidal mechanism of nanostructured surfaces". Proceedings of the National Academy of Sciences (jezik: engleski). 117 (23): 12598–12605. Bibcode:2020PNAS..11712598I. doi:10.1073/pnas.1916680117. ISSN 0027-8424. PMC 7293705. PMID 32457154.
  6. ^ Chen, C.; Enrico, A.; et al. (2020). "Bactericidal surfaces prepared by femtosecond laser patterning and layer-by-layer polyelectrolyte coating". Journal of Colloid and Interface Science. 575: 286–297. Bibcode:2020JCIS..575..286C. doi:10.1016/j.jcis.2020.04.107. PMID 32380320.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Farmakologija