Balajos

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Balajosov novčić

Balajos (Ballaios) bio je Ilirski vladar s kraja 2. stoljeća p. n. e. (oko 190-175/168. godine p. n. e.). Historijski dokumenti o njemu i njegovoj vladavini su veoma oskudni. Raniji kralj Ilirije, Gencije, koji je u stvari bio i posljednji kralj Ilirije, je poražen od strane Rimljana 168. godine i odveden u Rim. Iako uloga koju je Balajos imao u Iliriji poslije Gencija nije jasna, treba vjerovati da je podržavao rimske interese u regiji. Pronađen je veliki broj metalnih novčića, najviše bronzanih i nekoliko srebrnih, koji je Balajos dao iskovati što upućuje na pretpostavku da je bio veoma utjecajna ličnost. Kovanje novca ukazuje na ekonomsku i političku stabilnost Balajosove vladavine.

Gencijeva prestonica Skadar je pretvorena u sjedište nove rimske provincije Ilirikum a Balajos je vladao sa Hvara u Jadranskom moru ili Rhizona (Risan u Crnoj Gori, bivšeg utočišta ilirske kraljice Teute, gdje se ona sklonila nakon poraza u prvom rimsko-ilirskom ratu oko 228. godine p. n. e.).

O Genciju postoji nešto više podataka vjerovatno zbog njegovog udjela u historiji Rima na području Ilirije. Ali, u usporedbi sa Balajosom, pronađeno je mnogo manje novčića koje je Gencije dao iskovati.

Balejev novac[uredi | uredi izvor]

Balajosovi novčići su, izmađu ostalog, pronađeni na Hvaru i u Risnu. Možda je u oba ova mjesta je Balajos imao kovnice novca. Novčići sa Hvara nemaju natpis sa titulom kralja za razliku od onih iz Risna. I u dolini rijeke Neretve koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi, u njihovom gradu Daorson, otkrivena je kovnica sa alatom i 39 različitih novčića. Dvadeset devet od njih nosi lik kralja Balajosa.[1] Nekoliko primjeraka je nađeno i u Italiji; na Tremitima i Apuliji.[2]

Uprkos Balajasovoj aktivnosti vezanoj za novac, nema drugih dokaza koji bi potvrdili njegovu ulogu koju je imao u ilirskim krajevima. Na nekoliko pronađenih primjeraka novčića nalazi se utisnut štit na jednoj strani te leteći konj Pegaz, mitološko biće, i slova "B", "A" i "L", s druge strane. U datom vremenu i području, pojedini gradovi kovali su svoj novac u Makedoniji. Tako je i Gencije kovao svoj novac tamo. Međutim, navedena tri slova se ne mogu povezati ni sa jednim gradom, vladarem, plemenom ili narodom osim imena Balajos. Drugi primjerci novčića nose puno ime Balajosa i njegov lik.

Arheološka istraživanja[uredi | uredi izvor]

Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor, pod vodstvom Vilme Kovačević, u saradnji sa arheolozima Varšavskog univerziteta koje je predvodio Piotr Diček, obavio je početkom XXI vijeka iskopavanja u današnjem naselju Risan, Crna Gora.[3] Istraživanja su realizovana u okviru međunarodnog projekta "Risinium –prijestonica kraljice Teute".

U sezoni 2010. godine, u jednoj od soba dimenzija 4,8×3,0 m, u velikoj zgradi grčkog tipa, pronađena je velika ostava kovanog novca kralja Baleja, keramički alabastron, utezi za tkalački stan, igle... Ispod poda debljine 15 cm. u centru sobe uočena je jama sa ćupom, prekrivenim slojem šuta i napunjenim novčićima. Ukupno je otkriveno 4656 novčića, težine više od 12 kg. Nalaz je najbrojniji numizmatički nalaz u Evropi, pronađen na jednom mjestu.

Arheološki konteksti, stratigrafija lokaliteta i radiokarbonsko datiranje dali su raspon od 270. do 210. godine p.n.e.[4][5]

Po ovim arheološkim rezultatima Balejevu vladavinu treba smjestiti u sredinu III vijeka p.n.e.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Miočević, Duje Rendić (1968). Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora (PDF). Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb. Arhivirano s originala (PDF), 30. 1. 2020. Pristupljeno 30. 1. 2020.
  • Tomislav Šeparović - PREGLED NALAZA GRČKO-ILIRSKOG NOVCA U SJEVERNOJ DALMACIJI1
  • Paolo Visona: Coins of Ballaios found in Italy,
  • J. J. Wilkes: The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5

Referenca[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac245.nsf/AllWebDocs/dio Archived 2008-12-04 na Wayback Machine: I upravo ilirski vladari kao Gencije, Ballaios te vladari lokalnih naroda Daorsa, Labeata na našim prostorima počinju stavljati svoje likove na novac. (Preuzeto 17.04.2009)
  2. ^ Miočević
  3. ^ RHIZON, 2001–2003 - PRELIMINARY REPORT ON THE EXCAVATIONSOF THE CENTER FOR ARCHAEOLOGICAL RESEARCH – NOVAE,WARSAW UNIVERSITYengleski: '
  4. ^ Piotr Dyczek: RHIZON – CAPITAL OF THE ILLYRIAN KINGDOM – SOME REMARKengleski: '
  5. ^ "Radio Kotor, 10.6.2010 Otkriven novac kralja Balajosa". Arhivirano s originala, 26. 3. 2012. Pristupljeno 26. 9. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]