Banik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Banik

Banik je u mitologiji istočnoslavenskih plemena kućni duh koji boravi u prostorijama namjenjenim kupanju. Banik bi dolazio u obliku malog, ali jakog starca s dugom, čupavom bradom, prekrivenom buđom. Mogao je predviđati budućnost. Često su ga poistovjećivali sa demonima šuma i đavolima, a bio je u društvu sa vodenim demonima.[1]

Porijeklo mita[uredi | uredi izvor]

Slavenska kupatila su nalikovala saunama i bila su ne samo mjesto za održavanje higijene tijela već i kultno mjesto u kome su žene rađale i proricale, stoga su se kupatila smatrala mjestima sa životnim silama. Iz tog vjerovanja nastao je mit banika, po kome poslije svake tri grupe kupača banik pristupa kupanju i u tome ga niko nije smio uznemiravati. Zato su kupači poslije kupanja baniku uvijek ostavljali malo vode, za njegov ritual.[2]

U Rusiji i Bjelorusiji duh banik je smatran stanovnikom kupatila, zlom, koje se pojavljuje u obliku malog golog muškarca sa krupnim očima. Po ovom predanju on živi u peći ili pod pukovništvom. Ponekad je nevidljiv (prema nekim uvjerenjima, ima nevidljivi šešir) ili je prikazan u obliku čovjeka sa dugom kosom, golim tijelom pokrivenim prljavštinom, lišćem, psećom, mačećom ili od bijelog zeca dlakom i sl.[3]

Postoji uvjerenje da se pojavljuje u kadi nakon porođaja žene, a kako živi u nenapunjenoj kupki treba ga vodom izvući na kratko vrijeme, Zato se vjeruje da treba ostaviti vodu, sapun i metlu u kupatilu, inače će on novorođenu bebu prskati kipućom vodom, bacati na nju kamenje ili pljuvati po njoj. Kako bi razbili čini Banika, kupači su prije odlaska u kupatilo (npr. stanovnici oblasti Smolensk) izgovarali "Kršten na policama, neobrezan iz puka".

Pojava nesvjestice i nesreće u kupatilu, pripisivala se Baniku.

Da bi se zaštitili od štetnog djelovanja Banika, u novosagrađeno kupatilo su se donosili kruh i so, a ispod praga je skrivan zadavljeni tetrijeb ili pile.

Uloga u predviđanjima[uredi | uredi izvor]

Po narodnom predanju banik je posjedovao moć da kupačima predskaže budućnost, a Istočni Slaveni su ga poistovjećivali sa demonima šuma i đavolima. Sposobnost predviđanja često su koristile djevojke, koje su odlazile do vrata kupatila, podižući suknje; sjedjele bi na čelo peći ili stavljale ruku u dimnjak: pa ako dotaknu dlakavu ruku — udaće se za bogatog mladoženju, ili ako je ne dodirnu udat će se za siromaha.

Znak predviđanja od banika često su očekivali okupani nakon izlaska iz kupatila i/ili saune golih leđa. Povoljno predskazanje od Banika i svijetla budućnost čekala bi ih u slučaju ako bi osjetili udarac Banika po golom tijelu. Nepovoljno predviđanje i loša budućnost čekala bi ih ako ih banik ogrebe u predjelu kičme.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ G. Slavoniv, Alexinsky (1973). Mythology in New Larousse Encyclopedia of Mythology. Prometheus Press. str. 287–288.
  2. ^ Mythes et mythologie, Histoire et Dictionnaire, Félix Guirand & Joël Schmidt, Larousse, Paris, 2006.
  3. ^ M., Slovnik (2019). СЛОВ’ЯНСЬКА МІФОЛОГІЯ.
  4. ^ Kakaševski, Vesna. "Kućni duhovi". Pristupljeno 4. 2. 2022.