Banjalučka sahat-kula

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Banjalučka sahat-kula
Sahat-kula
Sahat-kula u Banjaluci.
Sahat-kula u Banjaluci.
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Banja Luka
Položaj Banja Luka
Dužina 3.20 m
Širina 3.30 m
Visina 18.89 m
Banjalučka sahat-kula. Pogled sa minareta Ferhadija džamije

Banjalučka sahat-kula se nalazila u banjalučkoj čaršiji, u neposrednoj blizini Ferhadije džamije i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Spadala je u značajne objekte i predstavljala je specifičan javni objekt nezaobilazan za arhitektonsko - urbanistički razvoj grada Banjaluke. Sahat-kula je bila bitan element prilikom identifikacije banjalučke čaršije nalazeći se uvijek kao sastavni element svih vizura ovog prostora. Objekat sahat-kule je bio kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa objektom Ferhad-pašine džamije i ostalim objektima stare čaršije u Banjoj Luci. U pronađenoj Ferhat-begovoj vakufnami može se zaključiti da je podignuta oko 1587. godine. Prema određenim zapisima u vakufnami postoji vjerovatnoća da je banjalučka sahat-kula najstarija sahat-kula u Bosni i Hercegovini.

Izgradnja[uredi | uredi izvor]

Porijeklo i hronološki okvir u kome je nastala ova sahat-kula još nije sa sigurnošću utvrđen. Najvjerovatnije je nastala u 16. vijeku, odnosno u vrijeme uspostavljanja Bosanskog pašaluka u Banjoj Luci za vrijeme Ferhat-paše Sokolovića (1574. – 1588.)

Sahat-kula je bila jednoprostoran objekt i u podnožju je imala skoro četvornu osnovicu dimenzija 3,20x3,30 m. Njeni zidovi su bili neobično masivni. Imala je oblik tornja koji se postepeno sužavao do visine 14,40 m, odakle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenog dijela koji je nastao nakon potresa 1969. godine. Visina sahat-kule iznosila je 18,89 m, a bila je završena četverovodnim šatorastim krovom. Ulaz se nalazio sa jugoistočne strane objekta i nekoliko puta je mijenjan, prepravljan i dograđivan. Iznad polukružnog otvora bili su vidljivi ostaci prelomljenog luka od opeke, tzv. tuble, te mjesto gdje se ranije nalazila kamena ploča sa epigramom. Zbog graditeljskih aktivnosti oko kule došlo je do povećanja nivoa terena te je prvobitna kaldrma zatrpana i visina ulaza smanjena. Sahat-kula je bila zidana kamenom krečnjakom, djelimično priklesanim blokovima u živom vapnu. Kvalitet i vrsta kamena su bili različiti, ali je preovladavala tesana sedra na vanjskom dijelu zida, dok je unutrašnji zid od "lauš- kamena" (laporoviti krečnjak iz okoline Banje Luke, slabijeg kvaliteta), tako da sa vanjskim zidom daje mješovitu strukturu međusobno inkorporiranih blokova. Gornje, nove zone objekta, zidane su "jajačkom sedrom" u cementnoj žbuki. Temelji objekta bili su od većih i pravilnih blokova krečnjaka, povezanih također živim vapnom. Objekt je ležao na nasipu visine 4 m, što je imalo za posljedicu da je kao takav, bio temeljen na drvenom roštilju, od zdrave hrastove građe. Sahat-kula je u prvo vrijeme otkucavala sate a la turca. Do početka Drugog svjetskog rata na sahat-kuli je postojalo zvono koje je odbijalo satove. Na njemu je bio latinski natpis "Salio me Bartol Padovan anno domini MDI". Slova su bila salivena vrlo primitivno. Zvono je bilo iz 1501. godine.

Nadogradnja[uredi | uredi izvor]

Sahat-kula je kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala čitav niz promjena, kako u svom izgledu, tako i u dimenzijama, posebno visini. Većina izmjena je nastala u toku 19. vijeka, kada su gornji dijelovi objekta ozidani opekom. Taj izgled može se vidjeti na fotografijama iz austrougarskog perioda i nije pouzdano utvrđeno da li je nastao kao posljedica autentične restauracije ili zbog potrebe za povećanjem visine objekta. U to vrijeme objekt je povećan na visinu od 22 m i u svom vrhu je dobio jedan polukružni otvor, a pored ukrasnog vijenca ispod strehe pojavili su se dekorativni elementi izvedeni u žbuki poput dekorativnog friza. Urbanističkim planom Banja Luke iz 1975. godine, bila je predviđena njena rekonstrukcija i vraćanje prvobitne namjene.

Rušenje[uredi | uredi izvor]

Sahat-kula je srušena od strane vlasti Republike Srpske 1993. godine nedugo nakon rušenja Ferhadije. Još uvijek nije utvrđena individualna odgovornost niti su napravljene mjere kojima bi se počinioci doveli pred sud. Ipak rušenje sahat-kule je generalno označeno kao bezumno uništavanje bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa u sklopu šireg kriminalnog djelovanja na prostoru Bosne i Hercegovine za vrijeme rata od 1992-95.

Rekonstrukcija[uredi | uredi izvor]

Rekonstrukcija tj. rekompozicija banjalučke sahat-kule još nije detaljno razrađena ali je njena konceptualna rekonstrukcija navedena kao dio cjelokupne rekonstrukcije kompleksa Ferhadija džamije. Samim tim trenutan proces rekonstrukcije sahat-kule podliježe istim poteškoćama kao i sama džamija.

Drevna geometrija[uredi | uredi izvor]

Banjalučka sahat-kula je napravljena po pravilima drevne nauke koja se naziva 'Sacred Geometry' ili drevna geometrija. Zlatni omjer, poznat kao 'Golden Ratio' se vidi čak i golim okom. Gornji dio kule je visok 13 jednakih mjera, dio ispod njega je visok 21, a dio ispod tog je visok 34. Svaki dio je viši od predhodnog za jedan zlatni omjer, koji zaokruženo iznosi 1,618.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. Sahat kula, područje i ostaci historijske građevine – Članak. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. (1. decembar 2013.)