Bečka šuma
| Bečka šuma | |
|---|---|
| Wienerwald | |
 | |
| Najviša tačka | |
| Visina | 893 (Schöpfl) m |
| Koordinate | 48°5′14″N 15°54′43″E / 48.08722°N 15.91194°E |
| Geografija | |
  Bečka šuma Lokacija u Austriji | |
| Lokacija |  Austrija |
| Država/Pokrajina | Donja Austrija i Beč |
| Lanac | Sjeverne Krečnjačke Alpe |
Bečka šuma[1] (njemački: Wienerwald) jest šumovito brdovito područje koje čini sjeveroistočno podnožje Sjevernih Krečnjačkih Alpa u pokrajinama Donja Austrija i Beč. Dug 45 km i širok 20–30 km, niz brežuljaka i brda obrastao je gustom šumom i popularno je rekreacijsko područje među Bečanima.
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Bečku šumu omeđuju rijeke Triesting, Gölsen, Traisen i Dunav, a smještena je na granici Mostviertela i Industrieviertela, dva od četiri historijska područja Donje Austrije. Dopirući do samog grada Beča, omiljeno je vanjsko odredište za gusto naseljeno područje oko grada.[2]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Najviša kota u Bečkoj šumi jest Schöpfl na 893 m, gdje je opservatorija "Leopold Figl". Važne rijeke u Bečkoj šumi jesu Wien, Schwechat i Triesting. Najsjeveroistočniji Leopoldsberg, s pogledom na Dunav i Bečku kotlinu, čini istočni kraj alpskog lanca.
Iako je Bečka šuma zaštićen krajolik i važno rekreacijsko područje, prijeti joj eksurbanizacija. Lajncki zoološki vrt, veliki park naseljen divljim svinjama i drugim šumskim životinjama, kao i Schwarzenbergpark, nastali su na području Beča tokom 19. stoljeća. Park prirode Sandstein–Bečka šuma smješten je u blizini Purkersdorfa, 20 km zapadno od Beča. Tu su i neke pećine, kao što je Dreidärrischenhöhle ("Pećina trojice gluhih").
Geologija[uredi | uredi izvor]
Planinski lanci Bečke šume čine prijelaz između Istočnih Alpa i Karpata, odvojeni Dunavom i nekim tektonskim linijama u blizini Beča. Sjeverno područje dio je pješčenjačke zone Alpa, dok je južno dio Sjevernih Krečnjačkih Alpa. Na istoku, granica je termalna linija, koja čini geološku liniju prekida prema Bečkoj kotlini. Na sjeveru rastu bukve, hrastovi i grabovi; na jugu je crnogorica, uglavnom borovi i jele. Park prirode Föhrenberge ("Borove planine") smješten je u potonjoj regiji.
Historija[uredi | uredi izvor]
Bečka šuma vjerovatno je naseljena od 8. stoljeća. Bila je kraljevsko lovište od 11. stoljeća do 1850. Pod utjecajem Avara, nakon Velike seobe naroda ovdje se naselilo slavensko stanovništvo, što može objasniti imena sela kao što su Döbling, Liesing ili Gablitz. Od 16. stoljeća nadalje ljudi su se počeli baviti šumarstvom. Industrijski razvoj koji je počeo oko 1840. potakao je povećano naseljavanje područja.
Kroz sjeverni dio Bečke šume (od Tullna na Dunavu) odvijao se marš poljskih trupa kralja Jana III Sobjeskog, koje su trebale pomoći Beču u septembru 1683.
Godine 1870. izneseni su planovi za krčenje većeg dijela šume, ali je to izazvalo širok otpor javnosti, u kojem je Josef Schöffel bio jedna od najvažnijih osoba. Godine 1987. predsjednici pokrajina Beč, Donja Austrija i Gradišće potpisali su Deklaraciju o Bečkoj šumi radi zaštite prirode u toj regiji.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- "Priče iz Bečke šume" – valcer Johanna Straussa mlađeg, kao i drama Ödöna von Horvátha i njene filmske adaptacije
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Henry Rees, Italy, Switzerland and Austria. A Geographical Study, "Harrap", London, 1974; ISBN 0-245-51993-9.
- ^ Wanderatlas Wienerwald. Freytag und Berndt. 1975. ISBN 3-85084-661-X.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Bečka šuma |
- Na engleskom
- Rezervati biosfere u Austriji
- 360° × 180° panoramska slika Bečke šume (potreban QuickTime)
- Park prirode Sparbach
- Turističke informacije o Bečkoj šumi
- Na njemačkom
- Park biosfere Bečka šuma
- Park prirode Föhrenberge
- Park prirode Sandstein-Bečka šuma
- Bečka šuma – flora + fauna
.JPG)
