Bedrena kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Bedrena kost
(Os femoris)
(Os longissimum)
Femur - anterior view2.png
Poližaj bedrene kosti (crvena)
Gray252.png
Identifikatori
Gray's p.242
MeSH A02.835.232.500.247
TA A02.5.04.001
FMA 9611
Anatomska terminologija

Bedrena kost, bedrenjača, butna ili natkoljenična kost (lat. femur) je najduža i najsnažnija kost u ljudskom tijelu. Sastoji se od tijela (trupa), gornjeg i donjega kraja. Na gornjem je kraju glava bedrene kosti, koja se zglobljava u zglobu kuka. Glava ove kosti se nastavlje u vrat, koji se kod starijih osoba s izraženom osteoporozom, pri padovbima, često lomi. Na spoju vrata i trupa u dva su hvatišta mišića obrtača (trohanteri). Na donjem kraju tijela, nalaze se dvije kvrge (kondili), koje se uzglobljuju u koljenskom zglobu.[1][2][3][4][5]

Proksimalni i distalni dio kosti noge kod četveronogih kičmenjaka omogućavaju hodanje ili skakanje, kao kod većine kopmenih sisara, ptica, mnogih gmizavaca, kao što su gušteri i vodozemaca, kao što su žabe.

U kičmenjaka sa četiri noge, kao što su psi i konji, femur se može naći samo u zadnjim udovima. Glava butne kosti se zglobljava artikuliše sa acetabulumom u karličnoj kosti formirajući zglob kuka, a distalni dio femura artikulira sa tibijom i koljenom formiranjući zglob koljena.[6]

[7] [8])

Veze s mišićima[uredi | uredi izvor]

Mišić Uloga Veza[9]
Musculus iliacus Hvatište Mali trohanter
Musculus psoas major Hvatište Mali trohanter
Musculus gluteus maximus Hvatište Glutealna kvrga
Musculus gluteus medius Hvatište Bočna površina velikog trohantera
Musculus gluteus minimus Hvatište Prednji kraj velikog trohantera
Musculus piriformis Hvatište Gornja granica velikog trohantera
Musculus gemellus superior Hvatište Gornji rub tetive musculus obturator internus (indirektno velikog trohantera)
Musculus obturator internus Hvatište Medijalna površina velikog trohantera
Musculus gemellus inferior Hvatište Donji rub tetive musculus obturator internus (indirektno velikog trohantera)
Musculus quadratus femoris Hvatište Međutrohanterski greben
Musculus obturator externus Hvatište Trohanterska jama
Musculus pectineus Hvatište Pektineusna linija femura
Musculus adductor longus Hvatište Medijalni grebe linea aspera
Musculus adductor brevis Hvatište Medijalni greben linea aspera
Musculus adductor magnus Hvatište Medijalni greben linea aspera i adduktorska kvržica femura
Musculus vastus lateralis Polazište Veliki trohanter i bočni greben linea aspera
Musculus vastus intermedius Polazište Prednja i bočna površina bedrene kosti
Musculus vastus medialis Polazište Distalni dio međutrohanterske linije i medijalnog grebena linea aspera
Kratka glava musculus biceps femoris Polazište Bočni greben linea aspera
Musculus popliteus Polazište Donji bočni epikondil femura
Musculus gastrocnemius Polazište Iza adduktorske kvržice, preko bočnog epikondila i poplitealne ovojnice
Musculus plantaris Polazište Preko bočnog epikondila

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Najčešće povrede bedrene kosti su jednostruki prelomi koji se saniraju putem rutinskih ortopedskih intrevencija. Kod starijih osoba to su lomovi vrata i glave femura, koji se saniraju ugradnjom plastičnih i drugih vještačkih proteza.

Tokom Opsade Sarajeva (1992.-1995), za saniranje višestrukih lomova dugih kostiju usavršena je „sarajevska longeta“ – fiksator i za najkompliciranije politraumatske prelome femura.[10][11]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  5. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 
  6. ^ Sunderland S (January 1938). "The Quadrate Tubercle of the Femur". J. Anat. 72 (Pt 2): 309–12. PMC 1252427. PMID 17104699. 
  7. ^ Lozanoff, Scott; Sciulli, Paul W; Schneider, Kim N (December 1985). "Third trochanter incidence and metric trait covariation in the human femur". J Anat 143: 149–159. PMC 1166433. PMID 3870721. 
  8. ^ Bolanowski, Wojciech; Śmiszkiewicz-Skwarska, Alicja; Polguj, Michał; Jędrzejewski, Kazimierz S (2005). "The occurrence of the third trochanter and its correlation to certain anthropometric parameters of the human femur" (PDF). Folia Morphol. 64 (3): 168–175. 
  9. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th iz.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7. 
  10. ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: opći dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo. 
  11. ^ Gavrankapetanović F., Gavrankapetanović I., Hadžimehmedagić A., Vranić H. (2008). Vodič za politraumu: specijalni dio. Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]