Behaudin Selmanović
| Behaudin Selmanović | |
|---|---|
| Rođenje | 4. juli 1915. Pljevlja |
| Smrt | 1. februar 1972 (56 godina) Sarajevo |
| Obrazovanje | Državna umjetnička akademija, Zagrebu, 1937-1943 |
| Vrsta umjetnosti | slikarstvo |
| Djela | Ponjava, Krajolik |
Behaudin Selmanović Selman (Pljevlja, 1915 – Sarajevo, 1972) bio je bosanskohercegovački slikar. Studirao je na Državnoj umjetničkoj akademiji u Zagrebu 1937-1943.
"Živio je i radio teško, mukotrpno slažući potez do poteza poput kakvog srednjovjekovnog zanatlije. Radilo se o rijetko upornom, rijetko poštenom traženju vlastitog izraza pri čemu slikar nije pravio nikakve kompromise sa sredinom i nije joj ni za dlaku popuštao. Njegov profesor, Marino Tartalja, ulio mu je ljubav prema Sezanu i modernoj umjetnosti. Rođeni kolorista, našao je srodnika u Matisu. Orijent je Selmanović nosio u krvi; bio je dio njegove svakidašnjice, gledao ga je sa lehvi ispisanih vizuelno upečatljivim arapskim pismom, sa istočnjačkih ćilima i serdžada. Selmanović je bio ono što se ateljerskim žargonom naziva „čisti likovnjak“, kod njega nema brzih, spontanih izljeva, svaka slika rješava jedan likovni problem." (Azra Begić, parafraz. prema "Umjetnost BiH 1945 - 1974")
Jedan je od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Za života je imao dvije samostalne izložbe u Sarajevu 1966. i 1971. Za svoj rad dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade, najvećeg republičkog priznanja. Za života je svoja djela zavještao Republici Bosni i Hercegovini, izuzev djela koja se nalaze kod privatnih lica i institucija. Danas se dio njegove zaostavštine nalazi u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine i drugim galerijama, muzejima i samostanima u BiH. Ipak, najveći broj djela Behaudina Selmanovića nalazi se u vlasništvu privatnih lica.
Prva retrospektivna izložba radova Behaudina Selmanovića otvorena je decembra 1986. godine u UGBiH. Od 1994. jedna osnovna škola u Sarajevu nosi ime Behaudina Selmanovića.[1]
Povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja Behaudina Selmanovića, Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića je u novembru 2015. godine organizovao niz aktivnosti koje su imale za cilj da pokrenu pitanje značaja ovog umjetnika i njegovog stvaralaštva. U nastojanju da sistematično pristupi istraživanju djela Behaudina Selmanovića, inicirajući jedan novi, sveobuhvatniji pristup različitim slojevima njegovog stvaralaštva, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića organizovao je naučni skup, čiji je temeljni cilj bio prikazati i afirmisati vrijednost Selmanovićevog slikarstva i nemjerljivi značaj koji je njegovo stvaralaštvo imalo u historiji bosanskohercegovačke likovne umjetnosti. U Bošnjačkom institutu i Umjetničkoj galeriji BiH postavljena je izložba "Behaudin Selmanović 1915 - 2015" na kojoj su izložena djela iz kolekcija galerija, muzeja i samostana Bosne i Hercegovine, ali i veliki broj djela iz privatnih kolekcija. Bitan segment programa obilježavanja stogodišnjice rođenja Behaudina Selmanovića koji je inicirao i organizirao Bošnjački institut, bio je i edukativno-kreativni rad sa učenicima/ama i studentima/icama. Organizovan je veliki broj tematskih obilazaka izložbe za različite ciljne skupine. Stručno predavanje o stvaralaštvu Behaudina Selmanovića i tematski obilazak izložbe organizovan je za studente/ice historije umjetnosti i likovnih umjetnosti, koji su nakon rada sa svojim mentorima dobili priliku da izlažu svoje radove na studentskoj konferenciji i izložbi koje su organizovane u aprilu 2016. godine u prostorijama Bošnjačkog instituta.[2]
Bošnjački institut priprema zbornik radova sa naučnog skupa o stvaralaštvu Behaudina Selmanovića i katalog izložbe "Behaudin Selmanović 1915 - 2015".
Po uzoru na naučni skup održan u Sarajevu, u Bošnjačkom institutu, Općina Pljevlja je u novembru 2015. u okviru "Pljevaljskih novembarskih svečanosti" organizovala "Omaž slikaru Behaudinu Selmanoviću povodom stogodišnjice rođenja".
Djela
[uredi | uredi izvor]- Ponjava, ulje na platnu, 1959.
- Jesen II, ulje na platnu, 1958. (vlasnik UgBiH)
- Crvena mrtva priroda, ulje na platnu, 1962.
- Tri bora, ulje na platnu, 1962.
- Cvijeće
- Neretva, ulje na platnu, 1965. (vlasnik UgBiH)
- Sarajke, ulje na platnu, 1967
- Krajolik - 1939., ulje na platnu. Graditeljska cjelina - Franjevački samostan i Crkva sv. Ante u Sarajevu, zajedno sa pokretnom imovinom, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [3]
- Počiteljski pejzaži, ciklus
- Akt u narančastom enterijeru, ulje na platnu, 1968.
- Autoportret s jabukama, ulje na platnu, 1959.
- Begovina u Stocu, ulje na platnu, 1969.
- Mahrame, ulje na platnu, 1964.
- Plava vaza, ulje na platnu, 1959.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Katalog, BEHAUDIN SELMANOVIĆ RETROSPEKTIVA, Sarajevo, 1986.
- Katalog, UMJETNOST BOSNE I HERCEGOVINE 1974 – 1984, Sarajevo, 1984.
- Katalog, UMJETNOST BOSNE I HERCEGOVINE 1945 – 1974, Sarajevo, 1974.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ ""Osnovna škola " Behaudin Selmanović""". Arhivirano s originala, 26. 7. 2009. Pristupljeno 16. 12. 2011.
- ↑ "Behaudin Selmanović, najveći slikar kojeg su Pljevlja ikada imala". Al Jazeera Balkans. 13. 9. 2020. Pristupljeno 11. 11. 2020.
- ↑ ""Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika"". Arhivirano s originala, 3. 4. 2015. Pristupljeno 16. 12. 2011.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- UGBiH Behaudin Selmanović
- O slikaru Behaudinu Selmanoviću autor teksta: Meliha Husedžinović