Tratinčica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bellis perennis)
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Fatimica
Tratinčica
Krasuljak
Bellis perennis white (aka).jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiosperme
Razred Eudicotiledonae
Red Asterales
Porodica Asteraceae
Rod Bellis
Vrsta B. perennis
Dvojno ime
Bellis perennis
Sinonimi

Fatimica, tratinčica ili krasuljak (lat. Bellis perennis) je često evropsko označavanje vrste tratinčica, porodice Asteraceae koja se često smatra arhetipskom vrstom tog imena.[1][2]

Mnoge srodne biljke također dijele isto ime, tako da razlikovanje ove vrste od drugih tratinčica nije jednostavno. Ponekad je kvalificirana kao obična ili livadska tratinčica. Historijski, takođe je poznata kao trava za modrice i ponekad trava za rane (iako je zajednički naziv trave za rane sada uže povezan rodom Stachys (ranske trave). Bellis perennis je porijeklom iz Zapadne, Srednje i Sjeverne Evrope, ali široko naturalizirana i uvecini regija sa umjerenom klimom, uključujući i Amerike[3][4] i Australaziju.

Opis[uredi | uredi izvor]

Fatimica/tratinčica ili krasuljak (Bellis perennis)

Bellis perennis je zeljasta višegodišnja biljka sa kratkim puzećim rizomom i rozetama malih zaobljenih ili kašikastih listova, koji su dugi od 2-5 cm, a rastu ravno na tlu. Ova vrsta uobičajeno kolonizira travnjake, te je teško iskorijeniti košnjom – stoga i pojam "travnjačka" (tratinska). Gdje god se pojavi, smatra se često invazivnim korovom.[5]

Cvjetne glavice su kompozitne, u obliku pseudantija, koji se sastoji od mnogih kitnjastih cvjetova, promjera oko 2-3 cm, sa bijelim zrakastim floretima, često na vrhu crvenim i žutim cvjetnim diskovima. Svaka cvast se razvija na dršci listića, koja je visoka oko 2-10 cm, a rijetko 15 cm. Glavica, kapitulum ili cvjetni disk, okružen je sa dva reda zelenih brakteja poznatih kao "filarije".[6]

Kultivacija[uredi | uredi izvor]

U Bosna i Hercegovini B. perennis obično cvjeta od ranog proljeća do srednjeg ljeta (na višim planinama i do jeseni). Uz visibabu, ljubičicu i još neke, su prvi proljetni cvjetovi u Bosni i Hercegovini. Kada se gaje pod idealnim uvjetima, imaju veoma dugu sezonu cvatnje pa čak pomalo cvjetaju i u sredini blagih zima.[7][8]

Generalno, uzgaja se na minimalnim temperaturama iznad ° C, sa puno sunca i djelimičnoj sjenci ili bez održavanja. Nema poznatog insekata ili bolesti koji bi izazvali ozbiljne probleme i općenito se mogu uzgajati u dobro isušenom tlu. Bilke se mogu razmnožavati sjemenom (generativno) nakon zadnjeg mraza ili podjelom (vegetativno) nakon cvatnje.[7][9] Iako invazivna vrsta, još uvijek se smatra vrijednom za pokrovnost u baštama, za određene postavke. Naprimjer, kao dio ukrasnih leja oko kuća vikendica, kao i na proljetnim livadama, gdje je poželjno niskog rasta i biranih kultivarskih boja, paralelno s minimalnomm njegom i održavanjem. Tu u gomilama pomažu isključivanje štetnih korova koji su uspostavljeni i naturalizirani.

Postoje brojni kultivari sa jednostrukim i dvostrukim cvjetićima, proizvodeći ravne ili sferne cvasti u svim veličinama (1 - 6  cm) i bojama (crvena, roza, bijela, šarena). Uglavnom uzgajaju se iz sjemena, kao dvogodišnja hortikulturna biljka. Također mogu se kupiti kao hortikulturni jastučići ili umeci u proljeće. Kultivari različitih serija i kombinacija ukrasnih detalja mogu se nabaviti u svim solidnim rasadnicima ukrasnih biljaka.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Na latinskom jeziku Bellis znači lijepa, a perennis – vječna. Englesko ime dejzi potiče od riječi day (=dan) i eye (=oko)[10] jer se noću glava potpuno zatvara, a ujutro otvara. Chaucer ga je nazvao "oko dana". U srednjem vijeku Bellis perennis ili na engleskom daisy bila je poznata kao "Mary Rose".[11] U mnogim dijelovima svijeta smatra se cvijetom djece i nevinosti.[12]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Kulinarstvo[uredi | uredi izvor]

Ova biljka može se koristiti kao potherba. Mladi listovi se mogu jesti sirovi u salatama ili kuhana, uz napomenu da je lišće postaje sve žilavije s dobi. Cvjetni pupoljci i latice se mogu jesti sirove u sendvičima, supama i salatama, a također se koristi kao čaj i vitaminski dodatak.[13][7][8][3]

Biljna medicina[uredi | uredi izvor]

Bellis perennis ima astringentna (stežuća) svojstva i može se upotrebljavati kao biljni lijek.[14] U starom Rimu, hirurzi koji su pratili legije u borbu naređivali su robovima da naberu vreće pune fatimice za cijeđenje soka; otuda porijeklo naučnog naziva ove biljke (vječna) na latinskom. Zavoji su natapani ovim sokom koji je upotrebljavan za liječenje rana od mačeva i kopalja.

Bellis perennis se upotrebljava i u homeopatiji za liječenje rana nakon određenih hirurških postupaka,[15] kao i tupih ozljeda kod životinja.[16][17] Tipski, kad namijene za upotrebu u homeopatiju, biljka bere se dok je u cvijetu.[8]

Cvjetovi Bellis perennis, u tradicijskoj austrijskoj medicini interno se uzima kao čaj (ili lišće kao salatu), za liječenje poremećaja gastrointestinalnog i respiratornog trakta.[18]

Ostala upotreba[uredi | uredi izvor]

Tratinčica se koristi i za izradu specijalnih lanaca nizalica, koji služe u dječijim igrama.[19]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ a b "Bellis perennis Linnaeus". Flora of North America. 
  4. ^ PLANTS Profile., "Bellis perennis L. lawndaisy", USDA Natural Resources Conservation Service. http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=bepe2
  5. ^ "Weeds of Northeast - USDA PLANTS". usda.gov. 
  6. ^ Stace, C.A. (2010). New flora of the British isles (Third iz.). Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. str. 749. ISBN 9780521707725. 
  7. ^ a b c "Bellis perennis L.". Missouri Botanical Garden Bellis perennis. 
  8. ^ a b c "Bellis perennis L". Plants for a Future database. 
  9. ^ "USDA Zones". USDA Plant Hardiness Zone Map. Arhivirano s originala, 27 Februar 2014. Pristupljeno 5 Januar 2017.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  10. ^ http://www.encyclopedia.com/topic/daisy.aspx
  11. ^ The Plant-Lore and Garden-Craft of Shakespeare, by Henry N. Ellacombe. W. Satchell and Company, London, 1884
  12. ^ "Daisy." The Columbia Encyclopedia, 6th ed., 2011. Encyclopedia.com
  13. ^ Johanna Budwig, Krebs - ein Fettproblem, richtige Wahl und Verwendung der Fette. Hyperion-Verlag, Freiburg im Breisgau 1956, p. 44: recipe for cancer patients.
  14. ^ Howard, Michael. Traditional Folk Remedies (Century, 1987), p129
  15. ^ "Pre-Surgical and Post-Surgical Treatment: from an ongoing series by". healthy.net. 
  16. ^ "Archived copy". Arhivirano s originala, 2012-10-28. Pristupljeno 2012-05-02. 
  17. ^ "Bellis perennis - Veterinary Materia Medica of Homeopathic Remedies". petremedycharts.com. Arhivirano s originala, 22 Decembar 2016. Pristupljeno 5 Januar 2017.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  18. ^ Vogl S, Picker P, Mihaly-Bison J, Fakhrudin N, Atanasov AG, Heiss EH,Wawrosch C, Reznicek G, Dirsch VM, Saukel J, Kopp B (2013). "Ethnopharmacological in vitro studies on Austria's folk medicine--an unexplored lore in vitro anti-inflammatory activities of 71 Austrian traditional herbal drugs.". Journal of Ethnopharmacology 149 (3): 750–71. PMC 3791396. PMID 23770053. doi:10.1016/j.jep.2013.06.007. 
  19. ^ "Children's 'right to play'". BBC News. BBC. 2002-08-07. Pristupljeno 2008-11-02. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]