Bendi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bandi

Bandi je zimski sport u kojem se lopta udara štapom. Bandi je predak hokeja na ledu. Vjerovatno je potekao od igara kao što su škotski shinty ili irski hurling, kao i hokeja na travi. Bandi se obično igra na otvorenom, na ledu, a pravila su mu slična nogometnim pravilima. Velška riječ bandy najvjerovatnije potječe od teutonske riječi bandja, koja znači "zakrivljeni štap".

Historija[uredi | uredi izvor]

Bandi se sigurno igra već gotovo četiri hiljade godina. Tragovi i ostaci te igre mogu se naći u Iranu , Egiptu i Grčkoj. Na zidovima mezara br. 16 na lokaciji Beni Hassan u dolini rijeke Nila, blizu Minije, prikazan je prizor iz igre, gdje dva igrača sa štapovima i loptom počinju utakmicu.

Jedna grčka freska iz 480. p.n.e. prikazuje šest igrača u gotovo istom početnom položaju. Otad su se načela te igre primjenjivala u raznim oblicima i pod raznim imenima u mnogim dijelovima svijeta. Historičari spominju francuski hocquet, irski hurling, škotski shinty, engleski hawkey i hockey, velški bandy, gruzijski lelo i islandski knattleikr. Bandy, hockey, knattleikr i shinty igrali su se na livadi ljeti i na ledu zimi.

SLužbena su pravila prvi put sastavljena prema uzoru na nogometna pravila sastavaljena u 1891. godini, kada je u Engleskoj osnovan "National Bandy Association" (Državni bandi savez). Prije toga, momčadi bi dogovarale pravila i crtale rubove terena prije svake igre. Prvi švedski bandi klub osnovan je 1895. Osim toga, bandi se početkom 1890-ih igrao u Švicarskoj, Njemačkoj i Holandiji, a službeno je uveden 1898. u Rusiji, 1903. u Norveškoj, 1907. u Švedskoj i 1908. u Finskoj.

Današnji je oblik bandi dobio 1955., kad je osnovan Međunarodni bandi savez (International Bandy Federation - IBF).

Danas se bandi igra u Rusiji, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Kazahstanu, Bjelorusiji, SAD-u, Kanadi, Holandiji, Estoniji, Mađarskoj i Mongoliji.

Pravila[uredi | uredi izvor]

Bandijski teren ima između 4.050 i 7.150 kvadratnih metara (45-65 x 90-100 metara), što znači da je otprilike jednako velik kao nogometni teren. Lopta ima promjer od 60-65 mm i obično je crvena ili narančasta. Gol ima 7 x 11½ stopa.

Svaka momčad ima 11 igrača na terenu, uključujući golumana. Goluman ima bolju tjelesnu zaštitu od ostalih igrača, te ne koristi štap, nego je jedini igrač koji smije rukama dirati loptu.

Igraju se dva poluvremena po 45 minuta s desetminutnim odmorom pri kojem momčadi mijenjaju strane. Neriješene utakmice se obično rješavaju u produžecima od po 15 minuta.

Općenito, bandijska pravila su vrlo slična nogometnim pravilima.

Međunarodne igre[uredi | uredi izvor]

Karta svijeta s 32 zemalja članica Međunarodnog bandi saveza

Bendi na Olimpijskim igrama[uredi | uredi izvor]

Bandi je bio demonstracijski sport na VI. Zimskim olimpijskim igrama - Oslo 1952.

Iako Međunarodni olimpijski odbor često tvrdi da traži nove sportove za Zimske olimpijade, bandi još nije uveden među olimpijske sportove.

Svjetska prvenstva[uredi | uredi izvor]

Svjetska prvenstva u bandiju za muškarce počela su 1957., zatim su se od 1961. održavala polugodišnje, a od 2003. godišnje. U prvenstvima 2006. učestvovalo je 12 zemalja: Bjelorusija, Finska, Kazahstan, Norveška, Rusija, Švedska (grupa A) i Kanada, Estonija, Mađarska, Mongolija, Holandija, SAD (grupa B). Finska je pobijedila na svjetskom prvenstvu 2004. Sva su prethodna prvenstva dobili SSSR, Rusija i Švedska.

Finska je u februaru 2004. bila domaćin prvog svjetskog prvenstva u bendiju za žene. Pobijedila je Švedska. Drugo svjetsko prvenstvo za žene održano je u američkom gradu Roseville 2006. Švedska je u finalu pobijedila Rusiju 3-1.

Svjetski kup[uredi | uredi izvor]

Godišnje se u švedskoj općini Ljusdal održava Svjetski kup u bendiju. Ne igraju ga državne reprezentacije, nego klubovi iz cijelog svijeta.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]