Benoît Paul Émile Clapeyron

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Benoit Paul Émile Clapeyron

Benoît Paul Émile Clapeyron (26. januar 1799. - 28. januar 1864.) je bio francuski inženjer i fizičar, jedan od osnivača termodinamike.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rad[uredi | uredi izvor]

Termodinamika[uredi | uredi izvor]

1834. godine, dao je prvi doprinos stvaranju moderne termodinamike objavljivanje rada pod nazivom Pogonska sila toplote (Puissance motrice de la chaleur), u kojem je razvio rad fizičara Nicolasa Léonard Sadi Carnota, koji je preminuo dvije godine ranije. Iako je Carnot razvio kompletnu analizu općeg toplotnog motora, koristio je neadekvatnu i već zastarijelu teoriju kalorika.

Clapeyron je, u svojim memoarima, prezentovao Carnotov rad u pristupačnom i grafo-analitičkom obliku, prikazujući Carnotov ciklus kao zatvorenu krivu na indikatornom dijagramu, grafikonu od pritiska naspram zapremine (koji je po njemu dobio naziv Clapeyronov graf).

1843. godine, Clapeyron je dalje razvio ideju povratnih procesa, koje je prethodno sugerisao Carnot, teje postavio konačan iskaz Carnotovog principa, koji je danas poznat kao drugi zakon termodinamike.

Ovi temelji omogućili su mu da napravi nezavisna proširenja Clausiusovog rada, uključujući i formulu, danas poznatu kao Clausius-Clapeyronova relacija, koja karakteriše fazne prijelaze između dvije faze materije. On je dublje razmatrao pitanje faznih prijelaza, što je kasnije postalo poznato kao Stefanovi problemi.

Ostali radovi[uredi | uredi izvor]

Clapeyron je, također, radio na karakterizaciji idealnih plinova, ravnoteži homogenih čvrstih tvari i proračunima statičnosti neprekidnih greda, od kojih je najznačajniji teorem tri momenta[1] (Clapeyronov teorem).

Publikacije[uredi | uredi izvor]

  • Clapeyron E. (1834), Puissance motrice de la chaleur, Journal de l'École Royale Polytechnique, Vingt-troisième cahier, Tome XIV, 153-190.

Počasti[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Three Moments Theorem". Arhivirano s originala, 10. 1. 2006. Pristupljeno 31. 7. 2009.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]