Šećerna repa
| Šećerna repa | |
|---|---|
 Šećerna repa | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Koljeno | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Potklasa | Caryophyllidae |
| Red | Caryophyllales |
| Porodica | Chenopodiaceae |
| Rod | Beta |
| Vrsta | B. vulgaris |
| Podvrsta | B. v. vulgaris |
| Trojno ime | |
| Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima | |
Šećerna repa (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. altissima) industrijska je biljka iz potporodice Chenopodiaceae koja se uzgaja radi proizvodnje šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu.[1]
Korijen je vretenast, sastoji se od glave (na njoj se oblikuju listovi), vrata, tijela i repa. Tijelo korijena najvažniji je dio korijena, on se vadi i prerađuje, jer u njemu ima najviše šećera (15 – 20 %). Debljine je 10 – 15 cm, a dugačko 20 – 25 cm i teško oko pola do 1 kg. Plojka lista je srcolikog do ovalnog oblika, oblog ili zašiljenog vrha i neravne površine. Duljina plojke veća je od peteljke i iznosi 20 – 30 cm. Stabljika je uspravna, rebrasta, grana se i naraste do 2 m te iz pazuha listova oblikuje postrane grane prvoga reda, iz kojih se oblikuju grane drugog reda i tako dalje. U pazuhu listova grana zadnjeg reda oblikuju se cvjetovi. Oprašivanje obavljaju insekti, pa je šećerna repa stranooplodna. Plod je srasli orašac.[1][2]
Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Rusija su najveći proizvođački šećerne repe, a Evropska unija i Ukrajina su veliki izvoznici. Iz šećerne repe se dobije 16% svjetske proizvodnje šećera.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Šećerna repa". Agroklub.com (jezik: hrvatski). Pristupljeno 24. 9. 2025.
- ↑ "Šećerna repa | VRTLARICA" (jezik: hrvatski). 30. 9. 2022. Pristupljeno 24. 9. 2025.
