Breze (biljke)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Betulaceae)
Porodica brezâ
(Betulaceae)
Status zaštite: Sigurni
Joha (Alnus glutinosa)
Joha (Alnus glutinosa)
Sistematika
CarstvoPlantae
KoljenoMagnoliophyta
RazredMagnoliopsida
RedFagales
PorodicaBetulaceae
Gray
RodCorylus


Rasprostranjenje porodice Betulaceae
Rese (mace) lješnik (Corylus avellana)

Porodica brēzâ (lat. Betulaceae) uključuje šest rodova listopadnog drveća i žbunova, čiji je plod orah, uključujući breze, johes, lijeske, grabove, lješnik-grabove i bjelograbiće sa ukupno 167 vrsta.[1] Uglavnom su domoroci u umjerenom dijelu Sjeverne hemisfere, uz nekoliko vrsta u Južnoj hemisferi – na Andima u Južnoj Americi. Njihov tipičan cvijet je resa, koja se često pojavljuje prije lišća. U prošlosti, porodica je često dijeljena na dvije porodice, Betulaceae (rodovi Alnus i Betula ) i Corylaceae (ostatak). Nedavni pristupii, uključujući i Grupu za filogeniju angiospermi, ove dvije grupe opisuju kao potporodice unutar proširene porodice Betulaceae: Betuloideae i Coryloideae. Dijagnostički gledano, Betulaceae su vrlo slične porodici Rosaceae i drugim porodicama motiva ruža.[2][3]

Evolucijska historija[uredi | uredi izvor]

Vjeruje se da su se Betulaceae pojavile na kraju perioda krede (prije oko 70 miliona godina) u Centralnoj Kini. Ova regija u to vrijeme imala je mediteransku klimui (zbog blizine Tetiskog mora), koje je u ranom priodu tercijara pokrivalo dijelove današnjeg Tibeta i Xinjianga. Ovaj centar porijekla podržva i činjenica da su svih šest rodova i 52 vrsta porijeklom iz ovog kraja, od kojih su mnoge endemske. Vjeruje se da su se svih šest modernih rodova u potpunosti odvojili od oligocena, sa svim rodovima u porodici (s izuzetkom Ostryopsis ), sa fosilnim ostatacima koji sežu u prošlost od najmanje 20 miliona godina prije sadašnjosti.

Prema molekulskoj filogeniji, najbliži srodnici Betulaceae su Casuarinaceae, jedna grupa hrastova.[4]

 Myricaceae (autgrupa)

Betulaceae
Coryloideae

 Corylus

 Ostryopsis

 Ostrya

 Carpinus

Betuloideae

 Alnus

 Betula

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Lijeska (Corylus avellana): lišće i lješnici

Obična lijeska (Corylus avellana) i velika lijeska (Corylus maxima) su značajne voćnjačke biljke, koje se uzgajaju zbog jestivog ploda oraha, poznatog kao lješnik.

Drugi rodovi uključuju brojne popularno ukrasno drveće, široko zasađivano u parkovima i velikim vrtovima; nekoliko breza se posebno vrednuju zbog glatkih i jarkih boja kore.

Drvo je obično tvrdo, žilavo i teško, posebno kod grabova; nekoliko vrsta su bile od velikog značaja u prošlosti, tamo gdje je bilo potrebno vrlo tvrdo drvo, koje je u stanju da izdrže teška habanja, kao što je za kostur korpi, vodene točkovi, zupčanike, ručke za alat, daske za rezanje i drvene klinove. U većini ovih vidova upotrebe, drvo je sada zamijenjeno metalima ili nekim od vještačkih materijala.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  2. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Soltis, D. E. et alii. (28 authors). 2011. "Angiosperm phylogeny: 17 genes, 640 taxa". American Journal of Botany 98(4):704-730. doi:10.3732/ajb.1000404

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]