Bilino polje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bilino Polje)
Jump to navigation Jump to search
Za druga značenja, pogledajte Polje (čvor).
Za članak o istoimenom stadionu u Zenici, pogledajte Stadion Bilino polje.


Bilino Polje je područje koje pripada današnjoj Zenici (mjesto današnjeg stadiona Bilino Polje).

Bilinpoljska izjava[uredi | uredi izvor]

To je moguće mjesto na kojem je nastala Bilinopoljska izjava. Lokalitet održavanja zbora Bosanaca i predstavnika Katoličke crkve 1203., pored Bilinog Polja u Zenici.

Bolino Poili[uredi | uredi izvor]

Latinski izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. tik do rijeke Bosne, zbio događaj u mjestu koje se zove Bolino Poili.[1] Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.[2] Po tome, zbor se desio “kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”. Mjesto zvano Bosna se spominje u više srednjovjekovnih izvora.[3] Sintagma apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.[4] Jedan od najboljih poznavatelja topografije srednjovjekovne Bosne i Huma Pavao Anđelić Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i Vego, prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje Visoko, Moštre, Biskupiće i Mile.[5]

Kao što je poznato, bosanski ban kao i crkveni prvaci u to su vrijeme bili na području Visokog.[6] U to vrijeme na zeničkom području nije bilo značajnog naselja.[7] Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići. Ime Bosna, pod kojim se razumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.[5]


Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Škegro, Ante (2005), FENOMEN “KRSTJANI” U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI I HUMU (jezik: bosanski, hrvatski), Institut za istoriju u Sarajevu; Hrvatski institut za povijest, Zagreb 
  • Runje, Petar (2001), Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši, “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb, 
  • Brković, Milko (2002), Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet., “Crkva na kamenu”, Mostar 


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ CD, III., p. 24.-25.; MANDIĆ, 1962.: 454.; ŠANJEK, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.
  2. ^ Škegro 2005, str. 361.
  3. ^ Runje 2001, str. 18.
  4. ^ Brković 2001, str. 488.-492..
  5. ^ a b Škegro 2005, str. 363.
  6. ^ MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002., pass.: ISTI, 2003.: 57.
  7. ^ HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]