Biološki rizik

Biološki opasna jest tvar koja predstavlja prijetnju (ili je opasnost) za zdravlje živih organizama, prvenstveno ljudi. To može uključivati uzorak mikroorganizma, virusa ili toksina, koji može negativno uticati na ljudsko zdravlje. Biološki opasna također može biti tvar štetna za druga živa bića.

Termin i njegov pridruženi simbol općenito se koriste kao upozorenje, tako da oni koji su potencijalno izloženi supstancama znaju poduzeti mjere opreza. Simbol biološke opasnosti razvio je 1966. godine Charles Baldwin, inženjer zaštite okoliša i zdravlja koji je radio za Dow Chemical Company na njihovim proizvodima za zadržavanje.^[1] It is used in the labeling of biological materials that carry a significant health risk, including viral samples and used hypodermic needles. In Unicode, the biohazard symbol is U+2623 (☣).

Regulacija ANSI Z535/OSHA/ISO

Problemi biološki opasnog otpada identificirani su određenim oznakama, ^[a] znakovima i paragrafima koje je utvrdio Američki nacionalni institut za standarde (ANSI). Danas se standardi ANSI Z535 za biološku opasnot koriste širom svijeta i uvijek ih treba koristiti na odgovarajući način unutar ANSI Z535 signalizacije, označavanja i paragrafa o opasnim komunikacijama (HazCom). Cilj je pomoći radnicima da brzo identificiraju ozbiljnost biološki opasnot iz daljine i putem standardizacije boja i dizajna.^[2]

Dizajn simbola biološke opasnosti:

Crvena boja na bijeloj ili bijeloj pozadini koristi se iza crnog simbola biološke opasnosti kada je integriran sa znakom OPASNOST, etiketom ili paragrafom.
Narandžasta boja na crnoj ili bijeloj pozadini koristi se iza crnog simbola biološke opasnosti kada je integrirana sa znakom UPOZORENJE, etiketom ili paragrafom.
Žuta boja na crnoj ili bijeloj pozadini koristi se iza crnog simbola biološke opasnosti kada je integrirana sa znakom OPREZ, etiketom ili paragrafom.
Zelena boja na bijeloj ili bijeloj pozadini koristi se iza crnog simbola biološke opasnosti kada je integrirana sa znakom, etiketom ili paragrafom OBAVJEŠTENJE.

OPASNOST se koristi za identifikaciju biološke opasnosti koja će uzrokovati smrt. UPOZORENJE se koristi za identifikaciju biološke opasnosti koja može uzrokovati smrt. OPREZ se koristi za identifikaciju biološke opasnosti koja će uzrokovati ozljedu, ali ne i smrt. OBAVJEŠTENJE se koristi za identifikaciju poruke o biološkoj opasnosti koja ne uključuje ozljedu (npr. higijena, čišćenje ili opće laboratorijske politike).

OSHA zahtijeva korištenje odgovarajućih ANSI HazCom standarda gdje je to primjenjivo na američkim radnim mjestima. Države i lokalne vlasti također koriste ove standarde kao kodekse i zakone unutar svojih jurisdikcija. Pravilna upotreba ANSI Z535 znakova, etiketa i paragrafa upisana je u mnoge OSHA-ine standarde za HazCom i izrađena je tako da se integrira sa ISO simbolima.

Klasifikacija UN/ISO

Bioopasni agensi se klasificiraju za transport prema UN broju:^[3]

Kategorija A, UN 2814 – Zarazna supstanca koja pogađa ljude: zarazna supstanca u obliku koji može uzrokovati trajnu invalidnost ili po život opasnu ili smrtonosnu bolest kod inače zdravih ljudi ili životinja kada dođe do izlaganja njoj.
Kategorija A, UN 2900 – Zarazna supstanca koja pogađa životinje (samo): zarazna supstanca koja nije u obliku koji općenito može uzrokovati trajnu invalidnost ili po život opasnu ili smrtonosnu bolest kod inače zdravih ljudi i životinja kada dođe do izlaganja njima samima.
Kategorija B, UN 3373 – Biološka supstanca koja se transportuje u dijagnostičke ili istraživačke svrhe.
Regulisani medicinski otpad, UN 3291 – Otpad ili materijal za ponovnu upotrebu dobijen iz medicinskog tretmana životinje ili čovjeka ili iz biomedicinskog istraživanja, što uključuje proizvodnju i testiranje.

Nivoi bioopasnosti

[[Datoteka:Army trainers teach NHS medics how to put on Ebola safety suits (15650293350).jpg|thumb|right| Medicinski radnici NHS-a praktikuju korištenje zaštitne opreme koja se koristi pri liječenju pacijenata oboljelih od ebole

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Američkih Država (CDC) kategoriziraju različite bolesti prema nivoima biološke opasnosti, pri čemu je nivo 1 minimalni rizik, a nivo 4 ekstremni rizik. Laboratorije i drugi objekti kategorizirani su kao BSL (nivo biološke sigurnosti) 1–4 ili skraćeno od P1 do P4 (patogen ili nivo zaštite).^{[nedostaje referenca]}

Nivo biološke opasnosti 1: Bakterije i virusi, uključujući Bacillus subtilis, pseći hepatitis, Escherichia coli i varičela (vodene kozice), kao i neke ćelijske kulture i neinfektivne bakterije. Na ovom nivou, mjere opreza protiv dotičnih biološki opasnih materijala su minimalne, najvjerovatnije uključujući rukavice i neku vrstu zaštite za lice.
Nivo biološke opasnosti 2: Bakterije i virusi koji kod ljudi uzrokuju samo blage bolesti ili se teško prenose putem aerosola u laboratorijskom okruženju, kao što su hepatitis A, B i C, neki sojevi influence A, ljudski respiratorni sincicijski virus, lajmska bolest, salmonela, zaušnjaci, ospice, skrapie, denga groznica i HIV. Rutinski dijagnostički rad s kliničkim uzorcima može se sigurno obavljati na nivou biološke sigurnosti 2, korištenjem praksi i procedura nivoa biološke sigurnosti 2. Istraživački rad (uključujući kokultivaciju, studije replikacije virusa ili manipulacije koje uključuju koncentrirani virus) može se obavljati u objektu BSL-2 (P2), koristeći prakse i procedure BSL-3.
Nivo biološke opasnosti 3: Bakterije i virusi koji mogu uzrokovati teške do fatalne bolesti kod ljudi, ali za koje postoje vakcine ili drugi tretmani, kao što su antraks, virus Zapadnog Nila, venezuelski konjski encefalitis, SARS koronavirus, MERS koronavirus, SARS-CoV-2, gripa A H5N1, hantavirusi, kolera, tuberkuloza, tifus, groznica Riftske doline, pjegava groznica Stjenovitih planina, žuta groznica i malarija.
Nivo biološke opasnosti 4: Virusi koji uzrokuju teške do fatalne bolesti kod ljudi, a za koje vakcine ili drugi tretmani nisu dostupni, kao što su bolivijska hemoragijska groznica, Marburg virus, Ebola virus, virus lassa groznice, Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i druge hemoragijske bolesti, kao i Nipah virus.^[4] Variola virus (male boginje) agens su s kojim se radi u BSL-4 uprkos postojanju vakcine, jer je iskorijenjen te se stoga opća populacija više ne vakciniše rutinski. Prilikom rješavanja bioloških opasnosti na ovom nivou, obavezna je upotreba odijela za osoblje s pozitivnim pritiskom s odvojenim dovodom zraka. Ulaz i izlaz iz biolaboratorije nivoa četiri sadržavat će više tuševa, vakuumsku sobu, sobu s ultraljubičastim svjetlom, autonomnski sistem za detekciju i druge sigurnosne mjere osmišljene za uništavanje svih tragova biološke opasnosti. Koriste se višestruke zračne brave koje su elektronski osigurane kako bi se spriječilo istovremeno otvaranje vrata. Sav dovod zraka i vode koji ide u i iz laboratorije Nivo biološke sigurnosti 4 (P4) proći će slične postupke dekontaminacije kako bi se eliminirala mogućnost slučajnog ispuštanja. Još uvijek nema bakterija klasifikovanih na ovom nivou.

Također pogledajte

Napomene

↑ Pogledajte Globalno harmonizirani sistem klasifikacije i označavanja hemikalija za standarde označavanja hemikalija za kontejnere.

Reference

↑ "Biohazard Symbol History". Arhivirano s originala, February 13, 2012.
↑ Ta, Lisa; Gosa, Laura; Nathanson, David A. (2019). "Biosafety and Biohazards: Understanding Biosafety Levels and Meeting Safety Requirements of a Biobank". Biobanking. Methods in Molecular Biology (Clifton, N.J.). 1897. str. 213–225. doi:10.1007/978-1-4939-8935-5_19. ISBN 978-1-4939-8933-1. ISSN 1940-6029. PMC 7120677. PMID 30539447.
↑ "USDA Policies and Procedures on Biohazardous Waste Decontamination, Management, and Quality Controls at Laboratories and Technical Facilities". USDA. Arhivirano s originala, March 5, 2017. Pristupljeno December 17, 2016.
↑ Tigabu, Bersabeh; Rasmussen, Lynn; White, E. Lucile; Tower, Nichole; Saeed, Mohammad; Bukreyev, Alexander; Rockx, Barry; LeDuc, James W.; Noah, James W. (1 April 2014). "A BSL-4 High-Throughput Screen Identifies Sulfonamide Inhibitors of Nipah Virus". Assay and Drug Development Technologies. 12 (3): 155–161. doi:10.1089/adt.2013.567. PMC 3994909. PMID 24735442.

Bibliografija

Baldwin CL, Runkle RS (October 1967). "Biohazards symbol: development of a biological hazards warning signal". Science. 158 (3798): 264–5. Bibcode:1967Sci...158..264B. doi:10.1126/science.158.3798.264. PMID 6053882. S2CID 38466300.
Preston, Richard (1994). The Hot Zone. New York: Anchor Books. ISBN 978-3-426-77257-7.
Preston, Richard (2002). The Demon in the Freezer: A True Story. Random House. ISBN 978-0-375-50856-1.

Vanjski linkovi

"Biosafety in Microbiological and Biomedical Laboratories", official CDC guide.
"Prevention of Biological Hazards", EU-OSHA
"Symbol Making", an account of the development of the symbol in 1966.
"BioSeal Systems", Biosafety level 4 containment.
Biohazard Remediation Compliance Overview
"Example of Reclassified Biohazard to Level 4", article from The Lancet concerning the reclassification of Ebola after observation.
"Biological hazards related to working alone safety", an article focusing on working alone safety when dealing with biological hazards

[2] Pogledajte Globalno harmonizirani sistem klasifikacije i označavanja hemikalija za standarde označavanja hemikalija za kontejnere.

[waterloo-1] "Biohazard Symbol History". Arhivirano s originala, February 13, 2012.

[3] Ta, Lisa; Gosa, Laura; Nathanson, David A. (2019). "Biosafety and Biohazards: Understanding Biosafety Levels and Meeting Safety Requirements of a Biobank". Biobanking. Methods in Molecular Biology (Clifton, N.J.). 1897. str. 213–225. doi:10.1007/978-1-4939-8935-5_19. ISBN 978-1-4939-8933-1. ISSN 1940-6029. PMC 7120677. PMID 30539447.

[4] "USDA Policies and Procedures on Biohazardous Waste Decontamination, Management, and Quality Controls at Laboratories and Technical Facilities". USDA. Arhivirano s originala, March 5, 2017. Pristupljeno December 17, 2016.

[5] Tigabu, Bersabeh; Rasmussen, Lynn; White, E. Lucile; Tower, Nichole; Saeed, Mohammad; Bukreyev, Alexander; Rockx, Barry; LeDuc, James W.; Noah, James W. (1 April 2014). "A BSL-4 High-Throughput Screen Identifies Sulfonamide Inhibitors of Nipah Virus". Assay and Drug Development Technologies. 12 (3): 155–161. doi:10.1089/adt.2013.567. PMC 3994909. PMID 24735442.

[1]

[a]

[2]

[3]

[4]