Idi na sadržaj

Bitka kod Hire

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Hire
Muslimansko osvajanje Perzije
Datummaj 633. godine
LokacijaMezopotamija (današnji Irak)
IshodPobjeda muslimanske vojske i ukidanje Lahmidske dinastije
Sukobljene strane
Muslimani (Pravedni halifat) Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Komandanti
Halid ibn Velid Iyas
Abd al-Masih
Vojne jedinice
~10.000 - 15.000[1] Nepoznato
Žrtve
Male Male

Bitka kod Hire je naziv za kratkotrajni i manje intenzivan okršaj koji se desio u maju 633. godine između muslimanske vojske Pravednog halifata predvođene Halid ibn Velidom i vojske Perzijskog carstva koja je branila važan grad Hiru.

Pozadina bitke

[uredi | uredi izvor]

Nakod ratova vođenih protiv odmetnutih iz islama (Ridda ratovi) i učvršćivanja vlasti u Arabiji, prvi halifa Ebu Bekr je odlučio da pokrene vojnu kampanju protiv Perzijskog carstva. U toj fazi kampanje glavni cilj je bilo osvajanje grada Hire, nadaleko poznatog po svojoj veličini i bogatstvu. Hira je bila Sasanidsko vojvodstvo[2] i glavni grad perzijske pokrajine. Mnogi Lahmidski kršćanski Arapi su sarađivali sa Sasanidima te se kretali po pustinji i špijunirali za njih.[3] Prema rimskom historičaru, Prokopiju, Lahmidi su bili iskusni u ratu, i potpuno lojalni Perzijancima (prije 608. godine kada ih je Sasanidsko carstvo porobilo).[4] U svom pismu Halid ibn Velidu, Ebu Bekr navodi da je: osvajanje Hire i Kufe povjereno tebi.[5] U pohodu koji je predhodio osvajanju Hire, Halid ibn Velid je u tokom nekoliko prethodnih mjeseci, u četiri bitke ostvario četiri velike pobjede nad brojčano superiornijim perzijskim vojskama i na taj način pod muslimansku kontrolu stavio velike dijelove današnjeg Iraka.

Za razliku od prethodne četiri velike bitke između Halifata i Sasanidskog Perzijskog Carstva, bitka za osvajanje u to doba važnog grada Hire nije bila intenzivna. Muslimanska vojska je poslije pobjede i potpunog razbijanja perzijske vojske u bitci kod Uleisa krenula u pravcu Hire i napala utvrđeni grad. Bitka se odvijala kratkotrajno u toku koje su Halidove snage bile izložene gađanju projektilima branioca grada. Završena je predajom grada a stanovnici Hire su poslali Halid ibn Velidu delegaciju sa poklonima. Padom grada, u ruke muslimana je došlo 5 lijepo ukrašenih gradskih tvrđava a stanovnici su pristali da djeluju kao špijuni protiv Sasanidskog carstva, baš kao što su na to pristali i stanovnici Uleisa.[6]

Posljedice

[uredi | uredi izvor]

Nakon gubitka Hire, srušena je Lahmidska dinastija a stanovnici Hire su plaćali džiziju prema sklopljenom ugovoru o miru. Međutim, nakon smrti Ebu Bekra i povlačenja Halid ibn Velida sa položaja glavnokomandujućeg muslimanske vojske, stanovnici Hire su podlegli pritisku kojem su bili izloženi od strane Rustema, perzijskog vojskovođe, i prekršili ovaj ugovor.[7] Grad su ponovo preuzeli Perzijanci ali nedugo poslije je vraćen pod muslimansku kontrolu.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. http://www.archive.org/stream/HalidibnVelid_radijallahuanhu-A.I.Ekrem/halidbinvelida.i.ekrem_djvu.txt A.I.Ekrem Halid ibn Velid: Allahova sablja
  2. The Battles That Changed History By Fletcher Pratt, str. 80
  3. Conflict and Cooperation: Zoroastrian Subalterns and Muslim Elites in Medieval Iranian Society By Jamsheed Kairshasp Choksy, str. 14
  4. The History of Iran By Elton L. Daniel, pg. 65
  5. Lives of Mahomet and His Successors By Washington Irving, str. 177
  6. Iraq After the Muslim Conquest By Michael G. Morony, str. 233
  7. http://mojummet.com/forum/28-Historija-islama/2861-bitka-na-kadisiji%5B%5D