Blagaj Japra
Blagaj Japra | |
|---|---|
naselje | |
  Blagaj Japra | |
| Koordinate: 45°01′47″N 16°27′33″E / 45.029705°N 16.459228°EKoordinate: 45°01′47″N 16°27′33″E / 45.029705°N 16.459228°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Novi Grad |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 1.181 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 52 |
| Matični broj | 215074[1] |
| Matični broj općine | 20397 |
Blagaj Japra je naseljeno mjesto u općini Novi Grad, Bosna i Hercegovina.
Historija[uredi | uredi izvor]
U doba Ilira ovo područje naseljavalo je pleme Mezeji, zapravo plemenski savez sa 268 dekurija. Zbog željezne rude već tada je počela rudarska i metalurgijska djelatnost. Posljednjim ustankom Ilira (Batonov ustanak) i ovo područje ulazi u sastav Rimskog carstva. Tada nastupa zlatni vijek proizvodnje željeza kojim su se snabdjevale sve tvornice oružja u Rimskom carstvu. Uz talionički pogon (ferarija) razvilo se naselje, kao središte rudarskog distrikta, sa pretežno stranom radnom snagom, što potvrđuju spomenički natpisi. Središte cjelokupnog ferarija za Dalmaciju i Panoniju bilo je u Sisku.[2]
Arheološkim istraživanjima procijenjeni su ostaci oko 2 miliona tone troske iz Rimskog perioda, a oko nađenih ostataka ranokršćanske bazilike oko 200.000 tona.
Posebno je zanimljiv nalaz velike ranohrišćanske bazilike koja potiče iz vremena kada su Istočni Goti 508. godine obnovili proizvodnju željeza uz staro rimsko naselje. Proizvodnja je intenzivirana kada su nakon toga ovim krajevima zavladala Bizantija pod Justinijanom I. Umjetnička oprema blagajske bazilike vodi u domen rane bizantijske umjetnosti, kada su se iz Istre i Ravenskog egzarhata širili ovi uticaji.[3]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Blagaj Japra | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | ||||
| Osoba | 1 181 (100,0%) | 1 279 (100,0%) | 1 238 (100,0%) | 946 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 1 178 (99,75%) | 1 1 278 (99,92%) | 1 1 235 (99,76%) | 1 945 (99,89%) | |||
| Nepoznato | 2 (0,169%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 1 (0,085%) | – | – | – | |||
| Ostali | – | 1 (0,078%) | 2 (0,162%) | 1 (0,106%) | |||
| Mađari | – | – | 1 (0,081%) | – | |||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 9. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
- ^ Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE šić
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 23)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 3. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
