Bogić Bogićević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bogić Bogićević
5. član Predsjedništva SFR Jugoslavije ispred SR Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
15. maj 1989 – 27. april 1992.
PrethodnikRaif Dizdarević
NasljednikPozicija ukinuta
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
2000–2002.
2. predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
1997–2001.
PrethodnikStjepan Kljuić
NasljednikZdravko Rađenović
Rođenje (1953-05-15) 15. maj 1953 (69 godina)
Ugljevik, SR Bosna i Hercegovina, FNR Jugoslavija
Etnička grupaSrbin[1]
Politička strankaSDP BiH (1992–trenutno)
SK BiH (do 1992)

Bogić Bogićević (Ugljevik, 15. maj 1953) bosanskohercegovački je političar i član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana Bosne i Hercegovine, 25. juna 1989. godine, između pet kandidata, te tako postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Pored toga obavljao je funkciju Predsjednika Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka.[2]

Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanja u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i Bosni i Hercegovini.[3] [4]

Na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, Bogićevićev glas protiv, spriječio je vojnu intervenciju JNA. Iz tog perioda datira njegova izjava:

Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji...

Zbog svog čvrstog projugoslovenskog stava i zastupanja svih građana Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH) bit će označen od Srpske demokratske stranke (SDS) da ne odražava mišljenje srpskog naroda. [1] Kasnije je prestao da prima plaću kao član predsjedništva, šta će u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocijeniti kao kaznu jer je glasao protiv, te je zahvaljujući prijateljima opstao dok nije počeo da radi za SDP.[3]

Rat u Sloveniji[uredi | uredi izvor]

Zajedno sa makedonskim članom Predsjedništva Vasilom Turpukovskim, bio je posrednik u pregovorima između slovenačke vlade i Vrhovne komande JNA o puštanju regruta i deblokadi kasarni tokom desetodnevnog rata koji se vodio između slovenačke Teritorijalne odbrane i JNA.[4]

Rat u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Ratni period 1992–1995. proveo je u Sarajevu. Bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH, te predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine.

Poslijeratna aktivnost[uredi | uredi izvor]

Bogić je 2003. osnovao konsultantsko preduzeće Fides, koje se bavi istraživanjem tržišta.[5] Danas živi i radi u Sarajevu.

Razno[uredi | uredi izvor]

Anketa novina Dani, koja je obavljena 1998. s ciljem da se ispita stanovništvo Sarajeva, Banja Luke i Zapadnog Mostara, došla je do rezultata da je Bogićević među najpopularnijim političarima u Zapadnom Mostaru i Sarajevu.[6]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Mahić, Derviš (2003). Kojim putem ide Bosna (PDF). Oslo: Univerzitet Oslo. str. 19.
  2. ^ Spasojević, Svetozar (19. 6. 1992). "SVEDOČENjE GENERAL-MAJORA ALEKSANDRA VASILjEVIĆA (2)" (jezik: srpski). NIN. str. 55. Spasojević: Još u vreme vladavine Staneta Dolanca Jugoslovenskim obaveštajnim službama, mislim na vojne i civilne, Savezni savet za zaštitu ustavnog poretka privlačio je posebnu pažnju građana. Njegovo ime izgovarali smo šapatom. To je mesto gde se stiču najpoverljivije informacije u zemlji. Vi ste, po funkciji, bili član tog famoznog saveta? Vasiljević: Da, bio sam član Saveta u vreme kada je predsednik bio Bogić Bogićević. Sada je to Jugoslav Kostić.
  3. ^ a b Nenad Pejić ČOVJEK KOJI JE REKAO NE - Intervju iz radio Archived 2013-07-19 na Wayback Machine Slobodna Evropa 07.04.2014 (bs)
  4. ^ a b Vlastimir Mijović Hrvatsko-srpske političke nagodbe i danas prijete BiH - intervju s Bogićem Bogićevićem iz Archived 2013-06-05 na Wayback Machineavaza učitano 07.04.2014 (bs)
  5. ^ Vildana Selimbegović,Intervju Dana: "Bogić Bogićević Da se nisam povukao, i mene bi otjerali" Archived 2016-03-06 na Wayback Machineorbus.be, objavljeno 14. 2.2007, prsitupljeno 12.12.2014 (bs)
  6. ^ "KO SU NAJ(NE)PRIHVATLJIVIJI BOSANSKI POLITICARI IZ DRUGIH NARODA?". Arhiva Dani broj 73. 13. 4. 1998. Arhivirano s originala, 22. 5. 2013. Pristupljeno 2. 7. 2017. line feed character u |title= na mjestu 28 (pomoć)
  7. ^ "AWARDED HONORARY DOCTORATE TO MR BOGIĆ BOGIĆEVIĆ" Archived 2015-06-30 na Wayback Machine sa zvanične stranice Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini objavljeno 18. 3.2014, pristupljeno 12.12.2014 (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]