Bogić Bogićević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Bogić Bogićević
Rođenje (1953-05-15) 15. maj 1953 (65 god)
Ugljevik, DFJ
Nacionalnost Srbin[1]
Titula Član predsjedništva SFRJ
Prethodnik Raif Dizdarević
Nasljednik -
Politička stranka SK BiH, SDP

Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989 do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989 godine, između pet kandidata, te tako, postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Pored toga obavljao je funkciju Predsjednika Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka.[2]

Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH. [3] [4]

Na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, Bogićevićev glas protiv, spriječio je vojnu intervenciju JNA. Iz tog perioda datira njegova izjava:

Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji...

Zbog svog čvrstog projugoslovenskog stava i zastupanja svih građana Savezne republike Bosne i Hercegovine (SR BiH) bit će označen od Srpske demokratske stranke (SDS) da ne odražava mišljenje srpskog naroda. [1] Kasnije je prestao da prima plaću kao član predsjedništva, šta će u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocijeniti kao kaznu jer je glasao protiv, te je zahvaljujući prijateljima opstao je dok nije počeo da radi za SDP. [3]

Rat u Sloveniji[uredi | uredi izvor]

Zajedno sa makedonskim članom Predsjedništva Vasilom Turpukovskim, bio je posrednik u pregovorima između slovenačke vlade i Vrhovne komande JNA o puštanju regruta i deblokadi kasarni tokom desetodnevnog rata koji se vodio između slovenačke Teritorijalne odbrane i JNA.[4]

Rat u BiH[uredi | uredi izvor]

Ratni period 1992.-1995. godine proveo je u Sarajevu. Bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH te predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.

Poslijeratna aktivnost[uredi | uredi izvor]

2003. Bogić osniva konsultantsko preduzeće Fides, koje se bavi istraživanjem tržišta.[5] Danas živi i radi u Sarajevu.

Razno[uredi | uredi izvor]

Anketa novina Dani, koja je obavljena u 1998 s ciljem da se ispita stanovništvo Sarajeva, Banja Luke i Zapadnog Mostara,. je došla do rezultata da je Bogićević među najpopularnijim političarima u Zapadnom Mostaru i Sarajevu.[6]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • 2002 godine predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, odlikovao ga je "Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom" za njegov značajan doprinos nezavisnosti i cjelovitosti RH te zauzimanju za postizanje mirnog rješenja.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Mahić, Derviš (2003). Kojim putem ide Bosna. Oslo: Univerzitet Oslo. str. 19. 
  2. ^ Spasojević, Svetozar (19. 6. 1992). "SVEDOČENjE GENERAL-MAJORA ALEKSANDRA VASILjEVIĆA (2)" (jezik: srpski). NIN. str. 55. Spasojević: Još u vreme vladavine Staneta Dolanca Jugoslovenskim obaveštajnim službama, mislim na vojne i civilne, Savezni savet za zaštitu ustavnog poretka privlačio je posebnu pažnju građana. Njegovo ime izgovarali smo šapatom. To je mesto gde se stiču najpoverljivije informacije u zemlji. Vi ste, po funkciji, bili član tog famoznog saveta? Vasiljević: Da, bio sam član Saveta u vreme kada je predsednik bio Bogić Bogićević. Sada je to Jugoslav Kostić. 
  3. ^ a b Nenad Pejić ČOVJEK KOJI JE REKAO NE - Intervju iz radio Slobodna Evropa 07.04.2014 (bs)
  4. ^ a b Vlastimir Mijović Hrvatsko-srpske političke nagodbe i danas prijete BiH - intervju s Bogićem Bogićevićem iz avaza učitano 07.04.2014 (bs)
  5. ^ Vildana Selimbegović,Intervju Dana: "Bogić Bogićević Da se nisam povukao, i mene bi otjerali"orbus.be, objavljeno 14. 2.2007, prsitupljeno 12.12.2014 (bs)
  6. ^ "KO SU NAJ(NE)PRIHVATLJIVIJI BOSANSKI POLITICARI IZ DRUGIH NARODA?". Arhiva Dani broj 73. 13. 4. 1998. Arhivirano s originala, 22. 5. 2013. Pristupljeno 2. 7. 2017. 
  7. ^ "AWARDED HONORARY DOCTORATE TO MR BOGIĆ BOGIĆEVIĆ" sa zvanične stranice Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini objavljeno 18. 3.2014, pristupljeno 12.12.2014 (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]