Boka Kotorska

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Boka Kotorska
Etnička karta Boke Kotorske

Boka Kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Pretpostavlja se da je na nastanak bokokotorskog zaliva uticala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija je poznata kao i područje sa najvećom prosječnom količinom padavina u Evropi.

Morfometrijski podaci[uredi | uredi izvor]

  • Ukupna površina je 87,33 km2
  • Ukupna zapremina je 2.412,306.000 km3
  • Maksimalna dubina je 60 m
  • Srednja dubina je 27,3 m
  • Dužina zaliva je 28,13 km
  • Dužina obale je 105,7 km
  • Razuđenost obale (K) 3,07
  • Širina ulaza je 2,95 km

Naselja[uredi | uredi izvor]

Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.

Ostrva[uredi | uredi izvor]

U Boki Kotorskoj postoje i devet ostrva: Prevlaka, Mamula i Ostrvo Vavedenje (na samom ulazu u bokokotorski zaliv), Gospa od Milosti, Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća, Zanovjetni Školjic u tivatskom zalivu - Krtoljska uvala, a Gospa od Škrpjela i Sveti Juraj u risanskom zalivu

Historija[uredi | uredi izvor]

Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu historiju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rimske imperije, Bizantije, Crnogorske i bosanske srednjovijekovne države, do Osmalijske imperije, Mlečana, Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U 17. i 18. vijeku Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u 16. vijeku imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]