Boka kotorska - Wikipedia

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Boka kotorska

Etnička karta Boke kotorske

Boka kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Pretpostavlja se da je na nastanak zaliva utjecala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija poznata je i kao područje s najvećom prosječnom količinom padavina u Evropi.

Morfometrijski podaci[uredi | uredi izvor]

Ukupna površina: 87,33 km²
Ukupna zapremina: 2.412,306.000 km³
Maksimalna dubina: 60 m
Srednja dubina: 27,3 m
Dužina zaliva: 28,13 km
Dužina obale: 105,7 km
Razuđenost obale (K): 3,07
Širina ulaza: 2,95 km

Naselja[uredi | uredi izvor]

Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.

Ostrva[uredi | uredi izvor]

U Boki kotorskoj postoje i devet ostrva: Prevlaka, Mamula i Ostrvo Vavedenje (na samom ulazu u zaliv), Gospa od Milosti, Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća, Zanovjetni Školjic u Tivatskom zalivu – Krtoljska uvala, a Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u Risanskom zalivu, ispred Perasta.

Historija[uredi | uredi izvor]

Boku kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu historiju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rimskog Carstva, Bizantije, Crnogorske i bosanske srednjovjekovne države, do Osmanlijskog Carstva, Mlečana, Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U 17. i 18. stoljeću Boka je imala više od 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u 16. stoljeću imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Stara karta Boke
Boka kotorska
Perast
Pogled na Boku kotorsku
Panorama
Lepetane

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Crna Gora

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Portal Crna Gora

Commons ima datoteke na temu: Boka kotorska

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.