Boka kotorska

Boka kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora u Crnoj Gori U njega se uplovljava kod poluostrva Prevlaka u Hercegnovski zaliv, koji se sužava u Kumborski tjesnac, pa se njime prelazi u Tivatski zaliv, a zatim kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Pretpostavlja se da je na nastanak zaliva utjecala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija poznata je i kao područje s najvećom prosječnom količinom padavina u Evropi.

Morfometrijski podaci

Ukupna površina: 87,33 km²
Ukupna zapremina: 2.412,306.000 km³
Maksimalna dubina: 60 m
Srednja dubina: 27,3 m
Dužina zaliva: 28,13 km
Dužina obale: 105,7 km
Razuđenost obale (K): 3,07
Širina ulaza: 2,95 km

Naselja

Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.

Ostrva

U Boki kotorskoj postoje i devet ostrva: Prevlaka, Mamula i Ostrvo Vavedenje (na samom ulazu u zaliv), Gospa od Milosti, Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća, Zanovjetni Školjic u Tivatskom zalivu – Krtoljska uvala, a Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u Risanskom zalivu, ispred Perasta.

Historija

Boku kotorsku su proslavili pomorci, vješti majstori i graditelji. Ima slavnu historiju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rimskog Carstva, Bizantije, Crnogorske i bosanske srednjovjekovne države, do Osmanlijskog Carstva, Mlečana, Rusa, Napoleona i Austro-ugarske. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U 17. i 18. stoljeću Boka je imala više od 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u 16. stoljeću imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

Galerija slika

Stara karta Boke
Boka kotorska
Perast
Pogled na Boku kotorsku
Panorama
Lepetane

Također pogledajte

Crna Gora

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Boka kotorska

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Sandžak (1943–1945)ⁱ Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)^j			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^k (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Privremena administrativna jedinica u sastavu DFJ od 20. novembra 1943. do 29. marta 1945. pod vrhovnom komandom ZAVNOS-a. ^j Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^k Također pogledajte Bihaćka republika.