Bolanje srebra

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Bolanje srebra je žigosanje, tj. posebno označavanje srebra koje je izvoženo radi dokazivanja o plaćenoj carini. Problemi oko naplate carina u srednjovjekovnoj Bosni najviše su pogađale izvoz plemenitih metala. Pored uvođenja nelegalnih carina poseban problem je bilo višekratno naplaćivanje izvozne carine na istu robu.

Bilo je razvijeno i krijumčarenje robe, tj. izbjegavanje trgovaca da plate carinu na izvoženu i uvoženu robu. Zbog toga je uvedeno pravilo da se najvrjednija roba za izvoz, plemeniti metali (srebro), carine odmah na mjestu taljenja, uz rudnike i da se na pripremljene peče metala (komadi srebra) udari žig (pečat, bola) da je carina plaćena. Kada je izvršeno bolanje (žigosanje, pečaćenje) na jednom mjestu, trgovci koji su tu robu izvozili na drugim mjestima nisu morali plaćati carinu na tu bolanu robu.

Uvođenje bolanja srebra omogućavalo je bosanskim vladarima i velmožama osiguranje prihoda pred uobičajenim izazovima krijumčara.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]