Boraginaceae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Boraginaceae
Oštrolisti Myosotis discolor – Nezaboravak
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiosperme
Red Boraginales
Porodica

Boraginaceae
Potporodice:

Rosidae

Boraginaceae ili oštrolisti ili porodica nezaboravaka, ukljčuje oblike šiblja, drveća i zeljastih biljaka sa ukupno oko 2.000 vrsta u 146 rodova rasprostranjenih širom svijeta.[3][4]

Prema APG II, Boraginaceae oripada grupi euasterida I grupu, uključujući i redove Gentianales, Lamiales i Solanales, ali da li će jedan od redova biti posebno izdvojen za Boraginales i dalje je neizvjesno. Po starijem Cronquistovom sistemu je uključen u Lamiales, ali je sada jasno da nije sličan drugim porodicama nego što je sa porodicama u nekoliko drugih asteridnih redova. Boraginaceae je parafiletska u odnosu na Hydrophyllaceae, a druga je uključena u bivši sistem APG II. U nekim nedavnim klasifikacijama Boraginaceae je razbijena u nekoliko porodica: Boraginaceae sensu stricto (u užem smislu) , Cordiaceae, Ehretiaceae, Heliotropiaceae, Lennoaceae i Hydrophyllaceae.

Opis[uredi | uredi izvor]

Ove biljke imaju naizmjenično raspoređene listove ili kombinaciju alternativnih i nasuprotnih. Nožoliki listovi obično imaju su uski; mnogi u linearnog ili kopljastog oblika. Oni su glatko oštričaati ili zupčasti, a neki imaju petiole. Većina vrsta ima dvospolne cvjetove, ali neki taksoni su dvospolno dvodomi. Većina imaoprašivanje pomoću himenoptera, kao što su pčele . Većina ima cvasti koje imaju motajući oblik, barem kada su mladi. Cvijet ima obično petodijelnu čašicu. Oblik krunica varira od rotirajuće u obliku zvonaste cjevi, ali generalno ima pet režnjeva. Može biti zelena, bijela, žuta, narandžasta, ružičasta, ljubičasta ili plave. Ima pet prašnika i jedan tučak s jednim ili dva žiga (stigme). Plod je koštunica, ponekad mesnat.[5]

Većina članova ove porodice imaju dlakave listove, po čemu se ponekad nazivaju i hrapavolisti. Grubost listova potiče od cistolita od i silicij-dioksida i kalcij-karbonata. Ove dlake mogu izazvati neželjene reakcije na koži, uključujući svrab i osip u nekih osoba, posebno među ljudima koji redovno rukuju biljkama, kao što su vrtlari. U nekih vrsta, antocijanini uzrokuju da cvjetovi vremenom mijenjaju boju iz crvene u plavu. Ovo je možda znak da za oprašivače da je cvijet star i osiromašen polenom i nektarom.[6]

Dobro poznati članovi porodice uključuju:

Rodovi[uredi | uredi izvor]

[7][8]

Potporodice[uredi | uredi izvor]

Ugrožene i invazijske vrste[uredi | uredi izvor]

Boraginaceae uključuje šest potporodica, u kojima se 18 vrsta kategoriziraju kao ugrožene i tri kao invazivne[9].

Ugrožene vrste

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

References[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III" (PDF). Botanical Journal of the Linnean Society 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Pristupljeno 4 February 2014. 
  2. ^ Watson L.; Dallwitz, M. J. (2007-06-01). "The families of flowering plants: Leguminosae". Pristupljeno 9 February 2008. 
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  4. ^ Boraginaceae. Diversityoflife.com.
  5. ^ Watson L., Dallwitz M. J. (1992): Onwards. Boraginaceae Juss. The Families of Flowering Plants. Version: 19 August 2013.
  6. ^ Hess D. (2005): Systematische Botanik. ISBN 3-8252-2673-5.
  7. ^ Diane N. et al. (2002) [http://www.amjbot.org/content/89/2/287.full A systematic analysis of Heliotropium, Tournefortia, and allied taxa of the Heliotropiaceae (Boraginales) based on ITS1 sequences and morphological data. American Journal of Botany, 89 (2): 287-295.
  8. ^ Gottschling M. et al. (2001): Secondary structure of the ITS1 transcript and its application in a reconstruction of the phylogeny of Boraginales. Plant Biology, 3: 629-36.
  9. ^ Global Species

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]