Bosanska Krupa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Izmjena od 08:26, 31 decembar 2008 od CERabot (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-Slika: +Datoteka:))
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Bosanska Krupa
Bos.krupa.jpg
Pogled na Bosansku Krupu
Grb Položaj
Grb općine Bosanska Krupa Položaj naselja Bosanska Krupa
Osnovne informacije
Entitet: Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton: Unsko-sanski kanton
Općina: Bosanska Krupa
Stanovništvo: 58.320 popis (1991)
Površina: 556 km2
Gustoća: 105 stanovnika na km2
Pozivni broj: (+387) 37
Poštanski broj: 77 240
Administracija (Stanje: 2008-2012)
Načelnik: Armin Halitović[1] (nezavisni)
Web stranica:

Bosanska Krupa je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smještena je u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina Bosanska Krupa graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Evropom.

Općina pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo

Izgled Bosanske Krupe 1890.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa je ušao u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići, Osredak i dijelovi naseljenih mjesta: Arapuša, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Otoka, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovih naselja formirana je općina Krupa na Uni.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bosanska Krupa, popis 1991.

ukupno: 58.320

Nacionalni sastav stanovništva - Grad Bosanska Krupa, popis 1991.

ukupno: 14.416

Mjesne zajednice, 1991.

Po popisu iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa je imala 48 naseljenih mjesta , raspoređenih u 31 mjesnoj zajednici:

Gradske mjesne zajednice

  • MZ Krupa - centar,
  • MZ Krupa II (Perna)
  • MZ "27. Juli"
  • MZ Podvran

obuhvataju naseljena mjesta: Bosanska Krupa, Drenova Glavica i Perna.

Seoske mjesne zajednice

  • MZ Arapuša - obuhvata naseljeno mjesto Arapuša
  • MZ Bušević - obuhvata naseljena mjesta: Gornji Bušević i Srednji Bušević
  • MZ Donji Dubovik - obuhvata naseljena mjesta: Donji Dubovik i Mali Dubovik
  • MZ Donji Petrovići - obuhvata naseljena mjesta: Donji Petrovići i Osredak
  • MZ Gornji Petrovići - obuhvata naseljeno mjesto Gornji Petrovići
  • MZ Hašani - obuhvata naseljeno mjesto Hašani
  • MZ Ivanjska - obuhvata naseljena mjesta: Banjani, Glavica i Ivanjska
  • MZ Jasenica - obuhvata naseljena mjesta: Benakovac, Gorinja, Jasenica, Velika Jasenica, Vojevac i Zalin
  • MZ Jezerski - obuhvata naseljeno mjesto Jezerski
  • MZ Ljusina - obuhvata naseljeno mjesto Ljusina
  • MZ Mahmić Selo - obuhvata naseljeno mjesto Mahmić Selo
  • MZ Ostrožnica - obuhvata naseljena mjesta: Mali Badić i Ostrožnica
  • MZ Otoka - obuhvata naseljena mjesta: Baštra, Otoka i Voloder
  • MZ Pištaline - obuhvata naseljeno mjesto Pištaline
  • MZ Potkalinje - obuhvata naseljeno mjesto Potkalinje
  • MZ Pučenik - obuhvata naseljeno mjesto Pučenik
  • MZ Srednji Dubovik - obuhvata naseljena mjesta: Srednji Dubovik i Veliki Dubovik
  • MZ Suvaja - obuhvata naseljena mjesta: Donja Suvaja, Gornja Suvaja i Gudavac
  • MZ Veliki Badić - obuhvata naseljeno mjesto Veliki Badić
  • MZ Veliki Radić - obuhvata naseljena mjesta: Mali Radić i Veliki Radić
  • MZ Vranjska - obuhvata naseljeno mjesto Vranjska

Historija

Datoteka:Bosanskakrupa.jpg
Pravoslavna crkva u Bosanskoj Krupi

Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi "krupa" koja ima više značenja. Riječ krupa se sačuvala u imenu vrste atmosferskih padavina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, međutim jedno od najviše spominjanih značenja za naziv krupa jeste da je dobila ime po djevojci koja se zvala Krupana i koja je živjela u sadašnjoj Krupi. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog ostrva, ade.

Predhistorija

O naseljenosti područja bosanskokrupske općine još u predhistorijsko doba svjedoče lokaliteti zvani gradine, a kao sigurni dokazi služe materijalni ostaci iz tog vremena. Temelji i zidovi gradinskih ljudskih naselja otkopani su na Kekića glavici pored Zalina, na Oblali kod Malog Radića i na gradini pored sela Suvaja. Područje Krupe i okoline bilo je periferna teritorija keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili 35. godine prije nove ere. Od ljudskih naselja iz rimskog doba najpoznatije je ono što je otkriveno na mjestu Gromila u selu Ljusina kod Krupe. Tu su otkopani temelji rimskih zgrada i razni predmeti. Mnogobrojni otkopani grobovi rimskih vojnika u kojima su pored ljudskih kostiju nađeni rimski novac, jedna sablja i drugi predmeti, govore o prisustvu starih rimljana na ovom područjima. U periodu rimske vlasti područje oko srednje Une pripadalo je rimskoj provinciji Dalmaciji. Nakon podjele Rimskog carstva 395. godine na Istočno i Zapadno, Pounje je ušlo u sastav Zapadnog rimskog carstva. Ne postoje nikakvi pouzdani podaci o zbivanjima na ovim prostorima u vrijeme Zapadnog rimskog carstva. Poznato je samo da su u 5., 6., i 7. vijeku u pounske krajeve prodirali Goti i širila se vlast Bizantije da bi na kraju doselili Avari i slavensko stanovništvo. Od naseljenog podrucja nastala su sela.

Srednji i Novi Vijek

Grafika Bosanske Krupe

U srednjem vijeku područje današnje krupske općine pripadalo je hrvatskoj kraljevini i austro-hrvatskoj državi. U 10. vijeku ulazilo je u sastav prostrane hrvatske župe zvane Pset. U 13. vijeku gubi se ime Pset, a prvi put se javlja ime Krupa. Za tvrđavu u Krupi čiji se ostaci nalaze na brežuljku zvanom Grad, zna se da je postojala u 13. vijeku, ali se ne zna ko je bio njen graditelj. Po legendi ovu tvrđavu sazidala je djevojka Krupana. Prvi poznati gospodari Krupe bili su već u 13. vijeku feudalci Babonići. Od 1410. do 1429. godine Krupa je kraljevski grad kojim su upravljali kaštelani u ime austro-hrvatskog kralja. Nakon tog perioda Krupa je darovana feudalcu Fridrihu Celjskom da bi je 1456. godine prisvojio feudalac Martin Frankopan. Od 1463. do 1490. godine Krupa je ponovo u posjedu kralja i njom upravljaju senjski kapetani. Od 1490. godine vlasnik grada je Ivan Korvin. Nakon toga Krupa po treći put postaje kraljevski grad, da bi uskoro došla u ruke bana Ivana Karlovića. Od 1531. godine do pada pod Tursku vlast Krupa je bila vlasništvo knezova Zrinjski. 1565. godine je Kara-Mustafa paša Sokolović 23. juna zauzeo krupsku tvrađavu i od tada je Krupa pod Osmanskom vlašću sve do 1878. kada vladavinu u cijeloj Bosni preuzima Austo-ugarska monarhija. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matija Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu. Dok se vodila presudna bitka na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznička stanica nalazila se utaborena desetak dana austrijska vojska, sastavljena većinom od Slavena, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim Krupljanima. Jedna grupa od osamdesetak Slavena je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Prema službenom Austo-ugarskom popisu Krupa je 1885. godine imala 2.096 stanovnika. 1918. godine, nakon završetka prvog svjetskog rata i sloma Austo-ugarske Krupa je u sastavu Kraljevine SHS a Zatim Jugoslavije. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Bosanska Krupa se nalazila u sastavu SFRJ.

Agresija na BiH

Bosanska Krupa nakon rata 1991.

21. aprila 1992. godine srpski dobrovoljci iz okolnih sela uz pomoć bivše JNA napali su Bosansku Krupu i zauzeli pola grada do rijeke Une. Sve do 17. septembra 1995. godine prva borbena linija između agresorskih jedinica i Armije Bosne i Hercegovine nalazila se u centru Bosanske Krupe. Agresor je protjerao svo muslimansko stanovništvo sa teritorije koju je kontrolisao. U dijelu Bosanske Krupe pod srpskom kontrolom nalazili su se logori za Muslimane. Opljačkan, popaljen i porušen grad, agresorske jedinice su u bijegu napustile 17. septembra 1995. godine pred ofanzivom Armije BiH i Bosanskokrupske 511 Slavne Brdske Brigade. Od tog datuma Bosanska Krupa se nalazi u sastavu Bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH u Unsko sanskom kantonu.

Geografija

Općina Bosanska Krupa je prije rata 1992. godine zauzimala prostor od 778 km². U toku proteklog rata došlo je do otcjepljenja općina Bužim i Krupa na Uni, kojima granicu čini rijeka Una, tako da općina Bosanska Krupa danas zauzima prostor od 556 km². Prema popisu stanovnika iz 1991. općina Bosanska Krupa imala je 58.212 stanovnika, a danas je taj broj smanjen i iznosi 32.465 stanovnika. Sâm grad Bosanska Krupa danas ima oko 15.400 stanovnika.

Geografski položaj

Općina Bosanska Krupa se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi i Dvor u Republici Hrvatskoj. Međunarodna, a ujedno i najveća rijeka kantona, Una, prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Također, putnim komunikacijama općina je povezana sa Zapadnom i Južnom Evropom. Bosanska Krupa se teritorijalno smjestila u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 metara u proširenom dijelu rijeke Une.

Klimatske karakteristike

U bosanskokrupskoj općini vlada kontinentalna klima što se ogleda po visokim temperaturama u ljetnim mjesecima, a srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 ˚C. Također postoji vrlo skokovit prelazak temperatura izumeđu zime i proljeća (mjesec mart 5,6 ˚C - mjesec april 11,1 ˚C). Jesen je godišnje doba sa najvećom količinom padavina, zatim proljeće, tako da jesen i proljeće predstavljaju vlažne dijelove godine i zajedno imaju prosječno 723 mm/m2 padavina. Kiše koje se izliju tokom proljetnih i jesenjih mjeseci su dugotrajne, tihe, obilne i veoma često izazivaju poplave. Snježni period traje u prosjeku 127 dana godišnje. Bosanska Krupa je područje sa visokim procentom relativne i apsolutne vlažnosti zraka. Dolina Une uvjetuje i pojavu i pravce regionalnih i lokalnih vjetrova. Aproksimativni pokazatelji pokazuju da su najučestaliji vjetrovi iz:

  • jugozapadnog kvadranta 13,8%,
  • sjeverozapadnog kvadranta 22,90%.

Olujnih vjetrova nema, a najači se vjetrovi javljaju u februaru.

Vodotokovi

Rijeka Una

Pored toka Une i Krušnice za razvoj naselja Bosanske Krupe karakteristične su i etaže izvora na kontaktu krečnjačkog okvira pa se javljaju izvori i vrela različitog intenziteta. Tok Une je jako razvođen u bosanskokrupskom proširenju što je posljedica izrazito intezivne bočne erozije i pojave naplavina sedre. U Bosanskoj Krupi u Unu se uljeva više potoka i rijeka, a na periferiji grada se u Unu ulijeva rjeka Krušnica. Maksimalan vodostaj se javlja sa intenzitetom i do 5 m relativne visinske razlike, tako visoke vode izazivaju poplavu sa dužim ili kraćim intervalima. Srednji mjesečni nivo vodostaja na Uni iznosi cca 1,84 m, a srednji godišnji cca 1,15 m. U području Bosanske Krupe, odnosno njene najbliže okoline, javljaju se izvori, karakteristični u dvije etaže. Izvori značajni za ovu etažu u području Bosanske Krupe javljaju se u dolini Krušnice. Djelimično su izvori vezani za gravitacijsku vodu koja kao podzemna voda cirkulira kroz krečnjake kontinentalnog okolnog prostora. Na udaljenosti cca 5 km od grada nalazi se izvor rijeke Krušnice koji je jedan od najjačih u Evropi. Na izvoru je smještena hidrocentrala koja je u funkciji a u vlasništvu je elektrodistribucije Bihać.

Pedološke karakteristike zemljišta

Okvir doline Une i bosanskokrupskog proširenja sastavljen je od triarskih dolomita i krečnjaka sa primjesama rožnica i gline. Tako je bosansko-krupsko proširenje uokvireno krečnjačkim anfiteatrima jurske starosti. U kontinetalnom okviru bosanskokrupske općine formiraju se bregovita tla i to:


U prostornom dijelu dna bosanskokrupskog proširenja na vrlo debelim pleistocenskim i aluvijalnim naslagama razvila su se dolinska tla i to:

Putevi

Područje općine je povezano sa susjednim općinama mrežom magistralnih asfaltnih cesta. Ukupna dužina cesta na području općine Bosanska Krupa iznosi 150 km od čega je 100 km asfaltnih. Osnovna cestovna komunikacija je magistralni put M-14 koji je žila kucavica drumskog saobraćaja Unsko-sanskog kantona. Općinom Bosanska Krupa prolaze i regionalni putevi:

  • Bosanska Krupa - Sanski Most
  • Bosanska Otoka - Bužim - V. Kladuša
  • Ljusina - Pištaline - Cazin

Obrazovanje

Na području ove općine radi i jedan privatni fakultet:

    • IBCollege-Industry and Business-Fakultet za industriju i posao


Bosanska Krupa ima dvije škole u kojima se može steći srednje obrazovanje:

    • JU "Opća gimnazija" - Bosanska Krupa
    • JU "Srednja mješovita škola Safet Krupić" - Bosanska Krupa


Na području općine Bosanska Krupa se nalazi više osnovnih škola:

    • JU "Prva osnovna škola" - Bosanska Krupa
    • JU "Druga osnovna škola" - Bosanska Krupa
    • JU "Druga osnovna škola" - područna škola na Pilani - Bosanska Krupa
    • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Ostrožnica - Ostrošnica
    • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Veliki Badić - Veliki Badić
    • JU "Druga osnovna škola" - područna škola Arapuša - Arapuša
    • JU "Osnovna škola Otoka" - Bosanska Otoka
    • JU "Osnovna škola Jezeski" - Jezerski
    • JU "Prva osnovna škola Pištaline" - Pištaline
    • JU "Osnovna škola Mahmić selo" - Mahmić Selo

Prva osnovna skola Pistaline broji oko 300 ucenika i 17 nastavnika. Skola je veoma stara i dijelom neuslovna jer nema salu za tjelesni odgoj ni učionicu za informatiku.

Kultura

Zgrada Doma kulture u Bosanskoj Krupi je jedan od najstarijih objekata ovakve vrste i načina gradnje na području općine. Po svom specificnom arhitektonskom, te građevinskom zdanju koje je sagrađeno od kamena, vidi se i na prvim fotografijama panorame Bosanske Krupe da je izgrađen 1903. godine. Prije izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu, zgrada Doma kulture je bila jedino zdanje u čijem su se prostoru svakodnevno odvijale sve kulturne aktivnosti i potrebe za duhovnu nadogradnju stanovnika općine Bosanska Krupa: kinofikacija, pozorišne predstave, estradna djelatnost, gostovanje velikih muzičkih orkestara kao npr. zagrebačkih filharmoničara, Sarajevske filharmonije, redovna gostovanja istaknutih horskih mješovitih grupa, književni susreti po kojima smo bili poznati na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije, te međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja ima svoju tridesetogodišnju tradiciju. Kao i općina Bosanska Krupa, koja je iz rata 1992. izašla među najporušenijim općinama u Bosni i Hercegovini, tako i zdanje Doma kulture je pretrpjelo velika oštećenja i dovelo ovaj objekat u stanje opće neupotrebljivosti. Zahvaljujuci prijateljima iz Italije, asocijaciji “Ponti di Pace” koji su u ovaj grad došli pomoći među prvima u gradnji i sanaciji infrastrukture, elektrodistributivne mreže, sanaciji područnih i gradskih ambulanti i Doma zdravlja, te drugih vidova pomoći, uspjeli smo uz njihovu pomoć u malom dijelu Doma kulture sanirati prekrasnu malu Galeriju te Kamerni teatar od stotinjak mjesta. Ne treba pominjati od kolikog je značaja bila ova sanacija. Zahvaljujući ovoj asocijaciji cjelokupno stanovništvo ovog grada je dobilo svoju “dušu” i mjesto gdje će se okupljati, te naći svako za sebe pojedinačnu ili kolektivnu duhovnu aktivnost koju ispoljavaju u ovom prostoru Kamernog teatra i Galerije, kao npr: redovno održavanje izložbi domaćih likovnih umjetnika te umjetnika iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Mladi su sebe našli u zajedničkom radu i druženju uz pjesmu i igru, te scensku aktivnost u radu ovdašnjih kulturno-umjetničkih društava kao što je gradski mješoviti hor, folklorni ansambl narodnih igara i pjesama, te amatersko pozorište mladih. U prilici smo da primimo gostuječe pozorišne predstave, te ostale vidove scenske kulture kao i pokretanje kinofikacije. Međutim oči građana ovog grada i općine su svakodnevno usmjereni na hram nosioca kulture u ovom gradu, a to je Velika sala koja je imala 700 mjesta i veliku binu koja je mogla primiti skoro i najveći simfonijski orkestar ili pozorišnu grupu. Kulturna duša svakog pojedinca je prevazišla prostor Male sale Kamernog teatra i Galerije jer svakodnevno, kada prikazujemo scenske pozorišne predstave većina njih ostaje ispred ulaznih vrata jer je Mala sala pretijesna za sve one koji žele posjećivati kulturne sadržaje. Sa razlogom je ovoliko interesovanje građana ove općine jer su istinski znali da koriste prostor velike sale Doma kulture, te da se u njemu svakodnevno nalaze a i popunjavaju svoje slobodno vrijeme u raznim aktivnostima u i oko Doma kulture. Očekivana situacija saniranog objekta u cjelini će zadovoljiti potrebe grada na polju kulture. Neposredni rezultati, stvaranje preduslova za normalno odvijanje svih kulturnih djelatnosti, kinofikacijskih, scenskih, koncertnih kao i galerijskih predstava. Korisnici Doma kulture bi bili uposleni radnici, zatim Udruženja koja se bave kulturom, omladinski i Internet klub, ekološki pokret, a indirektni korisnici su svi građani općine. Najdirektniji korisnici Doma kulture su učenici sve tri osnovne škole u gradu koji za sada koriste kamerno-galerijski prostor u svim kulturnim segmentima. JU Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje općine Bosanska Krupa objedinjuje sve organizacije, udruženja graðana koja rade na polju kulture i amaterizma mladih i njihovih kreativnih organizacionih projekata, te likovne umjetnike i slikarsku koloniju “Krušnica” koja ima tradiciju dugu 32 godine. Trenutno pri Centru za kulturu aktivno djeluju: -KUD “Grmeč”, Otvorena kamerna scena, atelje likovnih umjetnika, Omladinski informativni kulturni centar (OIKC), Internet klub "Teledom" sa savremenom informatičkom opremom, Galerija Doma kulture, Kamerni teatar.

Dom kulture

Programske aktivnosti tokom godine

  • Tradicionalna manifestacija festival "Djeca pjevaju hitove"
  • Septembarski dani kulture i sporta sa mnogobrojnim kulturnim i sportskim sadržajima
  • Međunarodna likovna kolonija “Krušnica” koja okuplja umjetnike iz evropskih zemalja za Ljetnom školom slikanja za mlade umjetnike
  • Turističko, kulturne i sportske manifestacije jedinstvene po svom sadržaju od početka juna do kraja augusta
    • Memorijalna trka unskih lađara
    • Tradicionalno takmičenje unskih lađara
    • Internacionalna Una-regata
  • Festival folklora u Otoci
  • Takmičenje pjevača amatera "Prvi glas Unsko-Sanske doline"
  • Obilježavanje svih značajnih državnih i vjerskih praznika kao i značajnih datuma iz bliže prošlosti.

Sve ove aktivnosti realiziraju Kulturno umjetnička društva: KUD “Grmeč”, KUD “Mladost” - Otoka, KUD “Art Fantasy”, KUD “Jezerski”, KUD “Una” i ULU “Krusnica”.

Privreda

Sport

U Bosanskoj Krupi postoje svakakve vrste sportova: Košarka,Nogomet,Odbojka,Karate,Sportovi na vodi... Od sportskih udruzenja u Bos.Krupi se nalaze FK Bratstvo,FK Željezničar,KK Bratstvo,OK Una,KK Kormoran.

Turizam

Poznate ličnosti

Stari Most i hotel Eki

Reference

Vanjski linkovi