Bosanska divizma

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Bosanska divizma
Verbascum bosnense
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Superdivizija Spermatophyta
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Potklasa Asteridae
Porodica Scrophulariaceae
Rod Verbascum
Vrsta V. bosnense
K. Maly

Bosanska divizma (lat. Verbascum bosnense K. Maly – sinonimi: V. glabratum var. subsbosnense (K. Maly) Murb.; V. lanatum Pančić non Sehrad. – je biljka iz porodice Scrophulariaceae: strupnikovice ili zijevalice. Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n=14.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Bosanska divizma je dvogodišnja ili trogodišnja uspravna biljka, visine oko 40-70, a nisu rijetki ni primjerci koji dosegnu visinu i do 100 cm. Stabljike su okrugle, u gornjem dijelu tupo-uglaste, jednostavne ili metličasto razgranate, dok su pri dnu uglavnom pustenasto dlakave ili kudravo dlakave.

Lice svih listova je tamnozeleno, dlakavo ili pak skoro goli, a nalicje im je maljavo ili manje-više pepeljastosivo sitno i gusto dlakavo. Peteljke prizemnih listova su zadebljale, a oko 3-5, čak i do 10, puta su kraće od plojke, kojka je pri osnovi manje-više duboko perasto usječena ili perasto izdijeljena. Listovi(3-7) na stabljici su široki ili izduzeno srcoliki. Donji su ispod sredine često podijeljeni u režnjeve ili su perasto usječeni.

Sezona cvjetanja ove divizme je u maju i junu, a produži se i do jula. Peteljke prvih cvjetova su duge 7-15 mm, dok su kod narednih relativno kraće i gotovo gole. Cašica je duga 2-3,5, nekad i 4 mm duga. Vanjska strana joj je gotovo gola i skoro do osnove urezana. Režnjevi su joj duguljasti ili duguljasto elipsoidni, tupi ili zatupljeni, a po rubovima su obrasli skoro sjedećim žlijezdama. Žuta krunica je koturasta, neznatno izdijeljena, promjera 16-22 mm, u sa tamnijim pjegama u sredini.

Plod divizme je čahura, duga 4-5 mm, izdužena ili loptasto elipsoidna, gotovo gola. Sadrži veliki broj sitnih tamnih sjemenki, dužine 0,8-1 mm.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Staništa bosanske divizme su u brdskom pojasu, na otvorenim kamenjarama, rubovima svijetlih šuma i šibljaka, uz ceste i puteve, obično na serpentinskoj podlozi.

Endem je jugoistočnih dinarida – do sjeverne Albanije i sjeverne Grčke. U Bosni[potrebna odrednica] je najčešća u dolini Rzava kod Dobruna, oko Rudog, Varde i planine Cikota (kod Rudog), Drinskog u dolini Krusevice kod Višegrada, te na području Vareša, i Donje Borovice. U zapadnj Srbiji raste u Podrinju, na Zlatiboru, Mokroj gori, Tari i [fOzren]]u, a na Kosovu: Gubavac kod Peći.

Locus classicus je u Bosni: dolina Rzava kod Dobruna (Maly, K., 1908.)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]