Bosanska mišjakinjica
 |
|
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Klasa | Magnoliopsida |
| Red | Caryophyllales |
| Porodica | Caryophyllaceae |
| Rod | Minuartia |
| Vrsta | M. bosniaca |
| Dvojno ime | |
| Minuartia bosniaca (G. Beck) |
|
| Sinonimi | |
| Alsine bosniaca (Beck) | |
Bosanska mišjakinjica ((lat. Minuartia bosniaca) (G. Beck) K. Maly − sinonimi: Alsine bosniaca G. Beck i A. rostrata Murb., non Pers.) − je endemska biljka Istočnih Dinarida iz porodice Caryophyllaceae (karanfili).[1]
Opis[uredi | uredi izvor]
Bosanska mišjakinjica je višegodisnja biljka sa rahlim do gustim busenjem, visoka oko 15-30 cm. Stabljike su joj brojne, obično uspravne, rijetko ustajuće ili polegle. Pri osnovi si manje - više odrvenile, a pri dnu razgranate, gole ili čkinjasto dlakave, sa brojnim sterilnim lisnatim izdancima. Listovi su joj linearno lancetasti ili linearno koncasti ili šilasti. Priliježu uz stabljiku, a dugi su oko 5-8 (-10) mm, a pri osnovi prošireni i trepljasti. Imaju kožast obod i 3 jasno izražena nerva.
Cvast je rahlo cimasta i zbijena, sa po više cvjetova. Cvjeta od maja do jula. Peteljke cvijeta su gole ili dlakave. Čašični listići su usko lancetasti, bijeli, dugi 3-4 mm. Goli su ili kratko dlakavi, dugačko ušiljeni, sa zelenom prugom koja po sredini ima bjeličasti nerv. Krunica je bijela, a latice kraće od čašice ili jednake dužine. Izduženo su jajasti, a u osnovi 5 spoljnih prašnika su valjkasto produžene i rascijepljene žlijezde pa izgleda da ih je 10. Brakteje su linearno lancetaste, većinom kraće ili jednake sa cvjetnim peteljkama.[2][3]
Plod čahura je jajoliko valjkasta, dvostruko kraća od čašice. Sjemenke su sitne, svijetlosmeđe, duge 0,8-1 mm, a široke 0,5-0,8 mm, bodljasto bradavičaste.
Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Bosanska mišjakinjica raste na krečnjačkim i serpentinskim kamenjarama i suhim kamenjarskim pašnjacima, glavninom u pojasu subalpske vegetacije pojasu. Izrazito je heliofitna vrsta.[4]
Endem je Jugoistočnih Dinarida (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) goslavija, sjev. Albanija).
Locus classicus je u Bosni: na stijenama oko Sarajeva (Beck, G. 1898).
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
- ^ http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/kew-2370888?ref=tpl1 The Plant List (2013). Version 1.1.
- ^ http://www.theplantlist.org/ (pristupljeno 5. juli 2014.)
- ^ http://www.sarajevo-sume.ba/bs/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=2&Itemid=77[mrtav link]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/16880324 catalogueoflife.org
Nedovršeni članak Bosanska mišjakinjica koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Bosanska mišjakinjica |
