Bosanski brdski konj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Pastuh bosanskog brdskog konja

Bosanski brdski konj je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. Ova pasmina se može naći u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Crnoj Gori, dijelovima Srbije, Makedoniji, te u dijelovima Hrvatske (Dalmacija, Kordun, Lika). Po međunarodnoj klasifikaciji, bosanski brdski konj spada u kategoriju ponija, pa se shodno tome koristi i njegov naziv bosanski poni. Također, u literaturi koriste se i nazivi "bosansko-hercegovački brdski konj" i "balkanski konj".

Osobine pasmine[uredi | uredi izvor]

U nauci je prihvaćeno stanovište da su konji ove pasmine daleki potomci divljih konja tarpana i przewalskog koji su križanjem sa arapskim konjima oformili pasminu današnjeg bosanskog brdskog konja. To je konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlo dobro prilagođen klimatskim prilikama područja u kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smještajem. On se vrlo vješto i okretno kreće i po najnepristupačnijim planinskim predjelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste jahača, uvijek oprezan i siguran. Vrlo je poslušan, a istovremeno dovoljno temperamentan. Prosječna visina grebena ovog konja mjerena štapom je 130-140 cm, obim prsa je 145-170 cm i obim cjevanice 16-18 cm. Tjelesna težina se kreće oko 300-400 kg. Konj je pretežno kvadratnog formata, slabijih dubinskih i širinskih mjera, te osrednje koščatosti. Brdski konj se ubraja u tovarne životinje i na samaru može nositi 100-120 kg. Pored toga koristi se kao konj za vuču i jahanje.

Boja dlake[uredi | uredi izvor]

Nekada je najzastupljenija boja dlake bila dorata (oko 42%), siva odnosno bijela boja (oko 20%), vrana (16%), alata (oko 15%), kulasasta (oko 6%), izabela (0,5%) i šaraca je bilo oko 0,5%. Tokom vremena taj se omjer značajno promijenio. Prema Dolinšeku sada (2011.g) su zastupljene ove boje dlake: vranci 48,27%, dorati 42,06%, alati 3,44%, kulaši 6,20%

Radna sposobnost[uredi | uredi izvor]

Radna sposobnost bosanskih brdskih konja ispitivana je do sada na različite načine, ali nije izgrađen čvrsti sistem takvih ispitivanja koji bi mogao poslužiti pri uzgojno-selekcijskom radu. Testiranja su vršena na tri načina: na ravnoj stazi galopom, održavanjem daljinskih jahačkih utakmica i održavanjem brdskih daljinskih utakmica. Prilikom ovih testiranja postignuti su slijedeći rezultati: 2400 m za 13,1 m/s; 12 km sa usponom - 20 km/h; 45 km sa usponom - 18km/h; 288 km (Bihać - Sarajevo)- 30h, 26 min (9,5 km/h).

Uzgoj na ergeli Borike[uredi | uredi izvor]

Krdo na ispaši

U početku rada ergele krenulo se sa nekoliko linija pastuha da bi se s vremenom, zbog dominacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uzgojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomci nose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto u matičnim knjigama: datum rođenja, ime i matični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednostavnije, svakom grlu može da se prati porijeklo najmanje četiri generacije unazad, a za većinu grla čak i više od deset generacija. Svo žensko potomstvo dobija ime po rodu (porijeklu majke) i matični broj i žig, koji ih prate kroz cijeli život.

Ostali podaci[uredi | uredi izvor]

  • U Bosni i Hercegovini organizovani uzgoj bosanskog brdskog konja odvija se na ergeli Borike koja je udaljena 14 kilometara od Rogatice na putu prema Višegradu preko Sjemeća. Ergela je osnovana davne 1929. godine sa prvobitnim sjedištem u Sarajevu, a na Borike je preseljena 1947. godine, gdje se i danas nalazi.
  • Krajem 2011. godine, istaknuti hipolog autor i co-autor nekoliko knjiga i više naučnih radova o Bosanskom brdskom konju, Enver Žiga je u okolini Visokog osnovao vlastitu ergelu na kojoj se uzgajaju Bosanski brdski konji u čistoj krvi, a pod nazivom ergela "Žiga". Na ergeli je zastupljeno 13 rodova kobila i 3 linije pastuha. Linije pastuha: Miško, Barut i Đulbeg. Rodovi kobila: Bosna, Đula, Gara, Iskra, Lasta, Medina, Mica, Morina, Mrkuša, Sena, Una, Vidra i Zorka. Sada je to najveća i najorganizovanija ergela za uzgoj ove pasmine u čistoj krvi.
  • U Sloveniji se također nalazi dobro organizovana ergela bosanskog brdskog konja koja nosi naziv "Planido" čiji je vlasnik Anton Dolinšek, a locirana je u mjestu Zagorje ob Savi. Većina konja ove ergele vode porijeklo sa Borika, a ergela je ustrojena pod stručnim nadzorom Refika Telalbašića.
  • U Hrvatskoj je također osnovana ergela bosanskog brdskog konja "Gorski Kotar" čiji su osnivači Damir Voloder, Anton Dolinšek, Goran Voloder i Iko Voloder. Ergela se nalazi nedaleko od Fužina. U ergeli su zastupljene obje linije pastuha i većina rodova kobila sa ergele "Borike". Damir Voloder u Vrbovskom već ima ergele Boričkog arapskog konja i konja Akhal-Teke pasmine.
  • U Njemačkoj postoji nekoliko udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, ali je veliko pitanje o kakvim se konjima radi, s obzirom na činjenicu da su pojedini uzgajivači nabavljali konje na pijacama širom Bosne i Hercegovine i to bez ičije stručne pomoći.
  • Krajem 2016. godine u selu Slatina na obali Jablaničkog jezera porodica Šćuk je osnovala ergelu za uzgoj bosanskog brdskog konja u čistoj krvi. Ergela nosi naziv "Jezero", a krajem 2018. godine mještani sela Lizoperci, gdje su štale i ispasišta ergele, pokrenuli su inicijativu da se imanja svih stanovnika sela ustupe za osnivanje Oaze Bosanskog brdskog konja, gdje bi se obavljao selektivni uzgoj a ima uslova za boravak 50 - 60 grla. Ergela "Jezero" je organizovana pod stručnim nadzorom mr. Envera Žige. Svi konji na ovoj ergeli potiču iz štala ergele "Žiga"
  • U Orašju je u proljeće 2018. godine osnovana ergela "Sava" u vlasništvu porodice Hećimović. Ergela je osnovana pod stručnim nadzorom mr. Envera Žige, a već ima i prvu ždrijebad iz vlastitog uzgoja. Svi konji na ergeli potiču iz štala ergele "Žiga"
  • Krajem 2018. godine u mjestu Vrtoče uz put Bosanski Petrovac - Bihać u sklopu seoskog domaćinstva Čardaklije osnovana je ergela "Bosnian horse" čiji su vlasnici Amir Bekić i Zoran Radošević. Ergela je osnovana pod stručnim nadzorom mr. Envera Žige, a većina konja vode porijeklo sa ergele "Borike".
  • U Begovom selu kod Kupresa tokom ljeta 2018. godine počele su pripreme za osnivanje ergele za uzgoj bosanskog brdskog konja u čistoj krvi. Porodica Batinić već je izgradila prvu štalu i nabavila četiri grla iz ergele "Žiga".
  • Angažmanom Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja i Antona Dolinšeka, predsjednika Udruženja obnovljen je selektivni uzgoj ove pasmine u Njemačkoj i Srbiji, započeo je uzgoj u Švicarskoj i Holandiji.
  • 25. maja 2005. godine. postavljena je skulptura bosanskog brdskog konja ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Telalbašić R.; Žiga E: "Bosanski brdski konj" - Zbornik radova IP Svjetlost Sarajevo, 2003.ISBN 9958-10644-2
  • Katica V.: "Autohtone pasmine domaćih životinja u Bosni i Hercegovini" - Sarajevo, 2004
  • Žiga E.; Telalbašić R. : "Bosanski brdski konj - monografija", IP Šahinpašić Sarajevo, 2008. ISBN 978-9958-41-245-1
  • Žiga E.; Telalbašić R. : "The Bosnian mountain horse - a monograph" IP Šahinpašić Sarajevo, 2009. ISBN 978-9958-41-295-0
  • Telalbašić R.; Rahmanović A.; Žiga E.: "Bosanski brdski konj, krvne linije pastuha i rodovi kobila na ergeli Borike, Bosna i Hercegovina" Radovi Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, 2011. BH ISSN 0033-8583
  • Telalbašić R.; Žiga E.; Rahmanović A. : "Matična knjiga Bosanskog brdskog konja ergelskog uzgoja", IP Šahinpašić Sarajevo, 2011. ISBN 978-9958-41-447-3
  • Grilz-Seger G. ; Druml T. : "Das Bosnische Gebirgspferd", Vehling Verlag GmbH Graz, 2015. ISBN 978-3-85333-263-4
  • Mesarič M.; Dolinšek A.; Dovč P.: "Bosanski planinski konj/ Bosnian mountain horse", PLANIDO - A.&A. Dolinšek in Mednarodno združenje rejcev Bosanskih planinskih konj Zagorje ob Savi, 2015. ISBN 978-961-281-938-5
  • Hainbuch F.: "Bosnische Gebirgspferde - autochthon und erhaltenswert", SHAKER MEDIA, 2015. ISBN 978-3-95631-311-0
  • Loeffler F.: Druml T.; Dolinšek A.; Cotman M.; Mesarič M.; Dovč P.; Žiga E.; Hainbuch F. ; Zečević E.: Referati na međunarodnom simpoziju pod nazivom "Status and perspective Bosnian Mountain Horse" održanom u Domžalama u oktobru 2015. BIOTECHNICAL FACULTY Domžale Slovenija.
  • Dolinšek A.: Mesarič M.; Isaković E.: Žiga E.: Marković B.: Cotman M.: Dovč P.: Trailović R.: Harbinja D.: Referati na simpozijumu pod nazivom "Bosanski brdski konj - pasmina na rubu izumiranja" održanom u oktobru 2016. godine u Sarajevu u organizaciji Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo.
  • Mesarič M.: Dolinšek A.: Žiga E.: "Matična knjiga Bosanskog brdskog konja" druga sveska. Izdavač Međunarodno udruženje uzgajivača Bosanskog brdskog konja i ergela PLANIDO - Slovenija 2017. godine. ISBN 978-961-92653-5-2

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]