Bosanski strupnik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Bosanski stupnik
Scrophularia bosniaca
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo Plantae
Koljeno Angiosperme
Razred Eudikotiledone
Red Lamiales
Porodica Scrophulariaceae
Rod Scrophularia
Vrsta S. bosniaca

Bosanski strupnik ili bosanska crnobina (lat. Scrophularia bosniaca G. Beck – biljka je porodice Scrophulariaceae: strupnikovice iii zijevalice.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Bosanski strupnik je višegodisnja biljka visine 40-70, rijetko i do 80 cm. Ima zadebljao i drvena­st korijen. Stabljike uspravne ili uzdignute. U prizemnom dijelu su bez listova, debele, bridaste, purpurne. Pokrivene su kovrđavim žljezdastim dlačicama, do vrha obra­sle listovima. Lice lisne plojke je tamnozeleno, sa papilama, a naličje sivkastozeleno, gusto ob­raslo sitnim dlačicama.

Cvjeta u junu i julu. Cvjetovi su dvospolni i ne­pravilni, tj. zigomorfni. Po 6-9 ih se nalazi u rastresitim, rahlim, paštitastim cvastima, koje se nalaze lisnim pazuhovima. Imaju duge žljezdasto dlakave peteljke koje se nakon cvjetanja zakrive. Čašični listići su jajoliki, goli ili žljez­dasti, pri dnu srasli. Krunica dvousnata je duga oko 9 mm, 3-4 puta duža od časice. Smeđezelena je, a u grotlu zelena, kuglasto-trbušasta. Antere su obrasle žlijezdama. Žig tučka je bradavi­čast.

Plod je čahura sa žljezdasto-dla­kavom peteljkom. Duga je oko 6-8 mm, a široka 5-6 mm. Potpuno je gola, pri vrhu zašiiljena, a uzdužno puca na dvije polutke. U njoj je veliki broj crno-smeđih sjemenki, dugih oko 0,7-0,8 mm, a širokih oko 0,4-0,5 mm. Nepravilnog su oblika, sa broj­nim površinskim ulegnućima.

Ekologija i rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Stanista ove biljke su na svježim do u mjereno svje­žim, umjereno hranljivim kiselim humusnim, kamenitim tlima u subalpskom i alpskom pojasu [[vegetacija|vegetacije]. Raste u svijetlim bukovim šumama i na njihovim rubovima, šumskim čistinama i prosjecima, u klekovini bora, na kamenitim blokovima, često i u škra­pama.

Bosanski strupnik je endem jugoistočnih Dinarida do Albanije: Dalmacija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo.

Locus classicus je u Bosni: Hrani­sava (Beck G., 1887.).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]