Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Konvencija o biološkoj raznolikosti počiva na uvažavanju glavnih naučnih odrednica genetičkog i ekološkog diverziteta, uključujući i raznolikost krajolika (pejzaža). Drugim riječima, svaka bioraznolikost, uključujući i ovu u Bosni i Hercegovini u osnovi obuhvata raznolikost gena, vrsta, ekosistema i pejzaža (krajolika). Njen specijski diverzitet je obilježen najvišim stupnjem endemičnosti u Evropi. Osim specijske raznolikosti, opisan je i izuzeno visok stupanj raznolikosti ekosistema i krajolika uopće, uključujući nebiološke prirodne resurse. Raznolikost biljnog, životinjskog i ostalog živog svijeta Bosne i Hercegovine je posljedica dugotrajne geobiološke evolucije u veoma specifičnim geohronološkim, geološkim i klimatskim prilikama.[1][2][3] Prema tim kriterijima u BiH se izdvajaju slijedeće regije:

  • mediteranska,
  • eurosibirsko-boreoamerička, i
  • alpsko-visokonordijska.

Na području Bosne i Hercegovine zabilježeni su i opisani brojni centri endemizma sa centrima reliktnosti, odnosno očuvanim pribježištima (refugijima) tercijarne flore i faune. Ako se pogleda u broj vrsta (S) u odnosu na relativno malu površinu Zemlje (A), odnos S/A Bosnu i Hercegovinu svrstava među najbogatije države Europe.

Čak 30% ukupne endemske flore Balkana (1.800) vrsta se nalaze u BiH.

Procjena bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini prema skupinama živog svijeta[uredi | uredi izvor]

Skupina Broj vrsta
Alge 1100
Mahovine 500
Paprati 70
Sjemenjače 4100
Ribe >100
Vodozemci 20
Gmizavci 35
Ptice 320
Sisari 80
Beskičmenjaci 10 000
Gljive 1400
Lišaji 300
Nepoznati eukarioti “Više hiljada“

Diverzitet životinjskog svijeta Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Grupa Broj porodica Broj vrsta
(Ukupno) 		Ugrožene vrste Endemi
Ribe 27 119 ? 12
Vodozemci 7 20 3 6
Gmizavci 12 38 11 12
Ptice 60 326 97 –
Sisari 19 85 (+2?) 24 9
Ukupno 125 588 (2?) 135 39

Diverzitet biljnog svjeta Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Grupa Porodice Rodovi Vrste Podvrste Ukupno
Mahovine (Bryophyta) 52 187 565 0 565
Papratnjače (Pteridophyta) 14 26 61 8 71
Cvjetnica (Spermatophyta) 161 858 3.256 1.078 4.498
Ukupno 227 1.071 3.882 1.086 5.134

Krajolici[uredi | uredi izvor]

Kao posljedica koegzistencije i visokog nivoa interakcija između biološke i geološke raznolikosti, na čitavom prostoru BiH je prisutan i visok stepen pejzažnih raznolikosti. Uvažavajući biogeografske i fizičko-geografske specifičnosti mogu se razlikovati slijedeći tipovi pejzaža:

  • mediteranski,
  • supramediteranski,
  • mediteransko-planinski,
  • ripanonski i
  • planinski.

Klasifikacija zaštićenih područja[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: IUCN kategorije zaštićenih područja

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi državne teritorije koji su značajni po bioraznolikosti, relativnoj očuvanosti izvornog krajolika i/ili estetsko-turističkih potencijala. Izdvojena su na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) na čijim principima su bazirani entitetski. Ukupna povšina svih kategorija zaštite iznosi 105.401,78 hektara. Neka područja su zaštićena na osnovu međunarodnih konvencija i regulativama čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik. Prema tim kriterijima, u Bosni i Hercegovini je zaštićeno 41 područje − 29 u Republici Srpskoj, 12 u Federaciji BiH, dok u Brčko distriktu do sada nije stavljeno pod zaštitu nijedno područje.[5] Osim toga, tri područja su zaštićena međunarodnom Ramsarskom konvencijom o vlažnim staništima. Zaštićena područija u BiH su registrovana i u Svjetskoj bazi podataka zaštićenih područja - (World Database on Protected Area - WDPA ).[6][7]

Foto Područje God Entitet IUCN
kategorija 		Površina
(ha) 		Općina
Strogi rezevati prirode (SRP)
SRP Prašuma Јanj 2012.[8] RS I a 295,00 Šipovo
SRP Prašuma Lom 2013.[9] RS I a 297,82 Petrovac
Istočni Drvar
Posebni rezervati prirode (PRP)
PRP Lisina RS I b 560,64
Nacionalni parkovi (NP)
NP Kozara 2012.[10] RS II 3.907,54 Prijedor
NP Sutjeska 1962, 2012.[11] RS II 16.052,34 Foča
NP Una 2008.[12] FBiH II 19.800,00 Bihać
Bosanski Petrovac
Drvar
NP Drina 2017.[13] RS II 6.315,32 Srebrenica
Spomenici prirode (SP)
SP Pećina Orlovača 2011[14] RS III 27,01 Pale
SP Pećina Ljubačevo 2008[15] RS III 45,45 Banja Luka
SP Žuta bukva 2012[16] RS III 0,50 Kotor Varoš
SP Rastuša (pećina) 2012[17] RS III 11,39 Pale
SP Prokoško jezero 2005.[18] FBiH III 2.119,00 Fojnica
SP Skakavac 2002.[19] FBiH III 1.430,70 Sarajevo
SP Tajan 2002.[20] FBiH III 3.591,98 Kakanj, Zavidovići
SP Vrelo Bosne 2006.[21] FBiH III 603,00 Ilidža
SP Jama Ledana 2012[22] RS III 28,26 Ribnik
SP Vaganska pećina 2013[23] RS III 12,00 Šipovo
SP Pećina Đatlo 2013[24] RS III 43,42 Bileća, Gacko
SP Pavlova pećina 2013[25] RS III 13,40 Trebinje
SP Girska pećina 2015[26] RS III 25,37 Sokolac
SP Pećina Podlipe 2015.[27] RS III 6,10 Sokolac
SP Ledenjača 2015.[28] RS III 7,40 Foča
SP Crvene stijene 2023.[29] RS III 15,10 Pale, Sokolac
Područja za upravljanje staništem
PUS Gromiželj 2018.[30] RS IV 831,33 Bijeljina
Parkovi prirode – zaštićeni pejzaži
PP Blidinje 1995.[31] FBiH V 35.800,00 Posušje, Tomislavgrad
Prozor-Rama
Jablanica, Mostar
PP Hutovo blato 2006.[32] FBiH V 11.093,98 Čapljina
ZP Konjuh 2009.[33] FBiH V 8.016,61 Banovići
ZP Bijambare 2003.[34] FBiH V 367,36 Ilijaš
ZP Trebević 2014.[35] 2022.[36] FBiH V 400,20 Sarajevo, Pale
ZP Park prirode Prača 2021.[37] RS V 4.067,98 Rogatica
ZP Park prirode Orjen 2020.[38] RS V 16.715 Trebinje
ZP Park prirode Tara 2022.[39] RS V 14.453,38 Foča
Područje za upravljanje resursima
PZUR Univerzitetski grad 2016.[40] RS VI 27,38 Banja Luka
PZUR Jelića brdo 2018.[41] RS VI 2,96 Laktaši

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini po međunarodnim konvencijama i regulativama (Ramsarska i IBA područja)[uredi | uredi izvor]

Područje
Hutovo blato (FBiH)
Livanjsko polje (FBiH)
Bardača (RS)
IBA područja (Important Bird Areas)
Hutovo blato (FBiH)
Boračko jezero (FBiH)
Bardača (RS)

Zakonska regulativa[uredi | uredi izvor]

Nadležnost u oblasti zaštite prirode u Bosni i Hercegovini, kao i sve ostale, regulirana je na entitetskoj razini, uključujući i Brčko distrikt. Osnovni zakonski akti na kojima se zasniva zaštita prirode, među kojima su kategorije zaštićenih područja, postupak zaštite i i ostale odrednice su Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13) za Federaciju BiH, Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 20/14) za Republiku Srpsku i Zakon o zaštiti prirode Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 24/04) za Brčko distrikt. Smo jedan dio nadležnosti u ovoj oblasti reguliran je državnom legisdlativom, a uključuje realizaciju međunarodnih obaveza Države, kao što su praćenje i koordiniranje priprema za sklapanje i izvedbu međunarodnih sporazuma, koordinacija projekata u suradnji s međunarodnim organizacijama, programima i fondovima, koordinacija saradnje sa institucionalnim strukturama u BiH, entitetima i Distriktu Brčko. Nadležnosti Države su pretežno svedene na dio resora Ministarstva spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, a manjim dijelom i Ministarstve civilnih poslova, kao naprimjer realizacija konvencija UNESCO-a. Oblasti zaštite životnog okruženja za koje je potreban usaglašen pristup entiteta i distrikta su u nadležnosti Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine. To, između ostalog, uključuje realizaciju međunarodnih sporazuma i programa, učešća u saradnji sa međunarodnim organizacijama, koordinaciju i donošenje zakonskih akata i sl. Kadrovsku strukturu Međuentitetskom tijelu za zaštitu životne sredine formiraju nadležni entitetski organi.[42][43][44][45][46][47][48][49][50] [51] [52]

Zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima, upravljaju javna preduzeća i javne ustanove. Javna preduzeća za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima iz kategorija I. i II., iz člana 134. ovog Zakona, osnivaju Vlade Federacije BiH i RS, a za ostale kategorije od III -VI vlade kantona i općina.

Zaštićena područja po IUCN i zakonima Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Naziv IUCN
kategorije[4] 		Brojna
oznaka 		Republika
Srpska[53] 		Federacija
BiH[54]
Strict
Nature Reserve 		Ia Strogi rezervat prirode Strogi rezervat prirode
Wilderness Area Ib Posebni rezervat prirode
(Područje divljine) 		Područje divljine
National Park: II Nacionalni park Nacionalni park
Natural Monument
or Feature 		III Spomenik prirode a: Park prirode
b:Spomenik prirode i prirodnih obilježja
Habitat/Species
Management Area 		IV Zaštićeno stanište
(Područje upravljanja staništem ili vrstom) 		Područje upravljanja
staništima/vrstama
Protected Landscape
/Seascape 		V Zaštićeni pejzaži
- Zaštićeni kulturni pejzaži
- Zaštićeni prirodni pejzaži
- Park prirode 		a) Zaštićen pejzaži:
- Kopneni pejzaž
- Morski pejzaž
b) Regionalni park
Protected area
with sustainable use
of natural resources 		VI Zaštićeno područje sa održivim
korištenjem prirodnih resursa
- park šuma
- objekti oblikovane prirode
(spomenik parkovske arhitekture) 		Zaštićena područja sa održivim
korištenjem prirodnih resursa.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
  2. ^ Thompson J. D. (2005): Plant evolution in the mediterranean. Oxford University Press. ISBN 0-19-851534-0.
  3. ^ Siljak-Yakovlev S., Peruzzi L. (2012): Cytogenetic characterization of endemics: past and future. Plant Biosystems, 146 (3): 694–702.
  4. ^ a b IUCN: Kategorije zaštićenih područja - www.iucn.orgengleski: '
  5. ^ Centar za istraživačko novinarstvo - cin.ba, preuzeto 09.10.2021
  6. ^ "Zaštićena područja (WDPA)". Protected planet - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.engleski: '
  7. ^ "Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini". Protected planet - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.engleski: '
  8. ^ "Odluka o zaštiti strogog prirodnog rezervata Prašuma Janj" (PDF). Službeni glasnik RS, br. 123/2012. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  9. ^ "Odluka o zaštiti strogog prirodnog rezervata "Prašuma Lom"" (PDF). Službenu glasnik RS br. 39/2013. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  10. ^ "Zakon o nacionalnom parku Kozara - Službeni glasnik RS, br. 121/2012" (PDF). nasljedje.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  11. ^ "Zakon o "Nacionalnom parku Sutjeska"". Službeni glasnik Republike Srpske, broj 30, 2.04.2012. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  12. ^ "Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: Nacionalni park Una". CIN - Zaštićena područja,. Pristupljeno 9. 10. 2021.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  13. ^ "Zakon o nacionalnom parku Drina - Službeni glasnik RS, br. 63/2017" (PDF). nasljedje.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  14. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Orlovača"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 30, 25.11.2011. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  15. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode pećina Ljubačevo" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 36, 16.04.2008. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  16. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Žuta bukva"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 117, 25.11.2011. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  17. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Rastuša"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 87, 18.09.2012. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  18. ^ "Odluka o proglašenju Prokoškog jezera spomenikom prirode" (PDF). Službene novine Srednjebosanskog kantona, broj 12, 29.12.2005. Arhivirano s originala (PDF), 22. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  19. ^ "Zakon o proglašenju Vodopada Skakavac spomenikom prirode" (PDF). Službene novine Kantona Sarajevo, broj 11, 07.05.2010. Arhivirano s originala (PDF), 22. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  20. ^ "Zakon o proglašenju spomenika prirode Tajan" (PDF). Službene novine Zeničko dobojskog kantona, broj 3, 31.03.2008. Arhivirano s originala (PDF), 18. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  21. ^ "Zakon o proglašenju Vrela Bosne spomenikom prirode" (PDF). Službene novine Kantona Sarajevo, broj 6, 24.03.2010. Arhivirano s originala (PDF), 22. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  22. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Jama Ledena"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 93, 09.10.2012. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  23. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Vaganska pećina"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 21, 13.03.2013. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  24. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Đatlo"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 35, 29.04.2013. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  25. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pavlova pećina"" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 50, 17.06.2013. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  26. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Girska pećina"" (PDF). Skupština opštine Sokolac, 25.06.2015. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  27. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina pod lipom"" (PDF). Skupština opštine Sokolac, 25.06.2015. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  28. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode "Pećina Ledenjača"" (PDF). Skupština opštine Foča, 02.07.2015. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  29. ^ "Odluka o zaštiti spomenika prirode Crvene stijene" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 18, 24.02.2023. Pristupljeno 9. 2. 2023.
  30. ^ "Odluka o zaštiti zaštićenog staništa Gromiželj" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 19, 6.03.2018. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  31. ^ "Zakon o proglašenju Zaštićena područja Blidinja parkom prirode" (PDF). Narodni list hrvatske republike Herceg-Bosne, broj 13, 04.1995. Arhivirano s originala (PDF), 18. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  32. ^ "Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: Hutovo blato: Odluka o načinu upravljanja Javnim poduzećem "Park prirode Hutovo blato" d.o.o. Čapljina ("Narodne novine HNŽ" broj: 2/06)". CIN - Zaštićena područja, Hutovo blato. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  33. ^ "Zakon o proglašenju Konjuha zaštićenim pejzažom" (PDF). Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 13, 09.10.2017. Arhivirano s originala (PDF), 18. 10. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  34. ^ "BIJAMBARE – ZAŠTIĆENI PEJZAŽ: Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža "Bijambare" 2/06)" (PDF). CIN - Zaštićena područja, Hutovo blato. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  35. ^ "Zakon o proglašenju Trebevića zaštićenim pejzažom" (PDF). Službene novine Kantona Sarajevo, broj 15, 17.04.2014. Arhivirano s originala (PDF), 16. 10. 2021. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  36. ^ "Odluka o proglašenju Parka prirode Trebević" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 97, 4.10.2022. Pristupljeno 9. 2. 2023.
  37. ^ "Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini: "Park prirode Prača" - Odluka o proglašenju parka prirode Prača, Službeni glasnik RS, br.33, 19.4.2021". CIN - Zaštićena područja. Pristupljeno 9. 2. 2021.
  38. ^ "Zakon o proglašenju spomenika prirode Orjen" (PDF). Službene novine RS, broj 93, 23.09.2020. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  39. ^ "Odluka o proglašenju parka prirode Tara" (PDF). Službeni glasnik RS, br.72, 14.7.2022. Pristupljeno 9. 2. 2023.
  40. ^ "Odluka o proglašenju zaštićenog područja "Univerzitetski grad"" (PDF). Službeni glasnik grada Banja Luka, broj 07-13-510.2018. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  41. ^ "Odluka o proglašenju park šume "Jelića brdo"" (PDF). Republički zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa - Službeni glasnik opštine Laktaši, broj 10, 2.11.2018. - - nasljedje.org. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  42. ^ http://nasljedje.org/prirodno-nasljedje/266.
  43. ^ http://nasljedje.org/docs/pdf/Odluka_medjuentitetsko_tijelo.pdf.
  44. ^ http://www.mvteo.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=95&pageIndex=1 Arhivirano 9. 6. 2016. na Wayback Machine.
  45. ^ http://www.mcp.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=107&pageIndex=1 Arhivirano 26. 12. 2016. na Wayback Machine.
  46. ^ http://www.fmoit.gov.ba/ba.
  47. ^ Odluka o usklađivanju Odluke o osnivanju Međuentiteskog tijela za zaštitu životne sredine ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 123/12)
  48. ^ Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu životne sredine).
  49. ^ Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (Sektor za nauku i kulturu)
  50. ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (Resor za zaštitu životne sredine).
  51. ^ Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine (Sektor okoliša).
  52. ^ Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH (Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoline).
  53. ^ "Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske" (PDF). Službeni glasnik Republike Srpske, broj 20/2014. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  54. ^ "Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine - Pristupljeno 9. 10. 2021" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 9. 10. 2021. Pristupljeno 9. 10. 2021.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosanskohercegovačka_zaštićena_područja_prirode&oldid=3494858"