Bosanskohercegovačka zaštićena područja prirode

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Konvencija o biološkoj raznolikosti počiva na uvažavanju glavnih naučnih odrednica genetičkog i ekološkog diverziteta, uključujući i raznolikost krajolika (pejzaža). Drugim riječima, svaka bioraznolikost, uključujući i ovu u Bosni i Hercegovini u osnovi obuhvata raznolikosti gena, vrsta, ekosistema i pejzaža (krajolika). Njen specijski diverzitet je obilježe najvišim stupnjem endemnosti u Evropi. Osim specijske raznolikosti, opisan je i izuzeno visok stuanj raznolikosti ekosistema i krajolika uopće, uključujući nebiološke prirodne resurse. Raznolikost biljnog, životinjskog i ostalog živog svijeta Bosna i Hercegovina je posljedica dugotrajne geobiološke evolucije u veoma specifičnim geohronološkim, geološkim i klimatskim prilikama.[1][2][3] Prema tim kriterijima u BiH se izdvajaju slijedeće regije:

  • mediteranska,
  • eurosibirsko-boreoamerička, i
  • alpsko-visokonordijska.

Na području Bosne i Hercegovine zabilježeni su i opisani brojni centri endemizma sa centrima reliktnosti, odnosno očuvanim pribježištima (refugijima) tercijerne flore i faune. Ako se pogleda u broj vrsta (S) u odnosu na relativno malu površinu Zemlje (A),

odnos S/A Bosnu i Hercegovinu svrstava među najbogatije države Europe.

Čak 30% ukupne endemske flore Balkana (1.800) vrsta se nalaze u BiH.

Procjena bioraznolikosti u Bosni i Hercegovini prema skupinama živog svijeta[uredi | uredi izvor]

Skupina Broj vrsta
Alge 1100
Mahovine 500
Paprati 70
Sjemenjače 4100
Ribe >100
Vodozemci 20
Gmizavci 35
Ptice 320
Sisari 80
Beskičmenjaci 10 000
Gljive 1400
Lišaji 300
Nepoznati eukarioti “Više hiljada“

Diverzitet životinjskog svijeta Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Grupa Broj porodica Broj vrsta
(Ukupno)
Ugrožene vrste Endemi
Ribe 27 119 ? 12
Vodozemci 7 20 3 6
Gmizavci 12 38 11 12
Ptice 60 326 97
Sisari 19 85 (+2?) 24 9
Ukupno 125 588 (2?) 135 39

Diverzitet biljnog svjeta Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Grupa Porodice Rodovi Vrste Podvrste Ukupno
Mahovine (Bryophyta) 52 187 565 0 565
Papratnjače (Pteridophyta) 14 26 61 8 71
Cvjetnice (Spermatophyta) 161 858 3.256 1.078 4.498
Ukupno 227 1.071 3.882 1.086 5.134

Krajolici[uredi | uredi izvor]

Kao posljedica koegzistencije i visokog nivoa interakcija između biološke i geološke raznolikosti, na čitavom prostoru BiH je prisutan i visok stepen pejzažnih raznolikosti. Uvažavajući biogeografske i fizičko-geografske specifičnosti mogu se razlikovati slijedeći tipovi pejzaža:

  • mediteranski,
  • supramediteranski,
  • mediteransko-planinski,
  • ripanonski i
  • planinski.

Zaštićena područja[uredi | uredi izvor]

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini su oni dijelovi državne teritorije koji su značajni po bioraznolikosti, relativnoj očuvanosti izvornog krajolika i/ili estetsko-turističkih potencijala. Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini izdvojena su na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) na čijim principima su bazirani entitetski Prema tim kriterijima, u Bosni i Hercegovini zaštićena je 28 područja:

  • 4 rezervati prirode: 4
  • nacionalna parkvi: 3,
  • spomenici prirode: 12,
  • parkovi prirode –zaštićeni pejzaži: 5 i
  • područje za upravljanje resursima: 1

Ukupna povšina svih kategorija zaštite iznosi 105.401,78 hektara. Neka područja su zaštićena na osnovu međunarodnih konvencija i regulativama čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik.

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Područje Entitet IUCN kategorija Površina (ha)
Strogi rezevati prirode (SRP)
SRP Prašuma Janj RS I a 295,00
SRP Prašuma Lom RS I a 297,82
Posebni rezervati prirode (PRP)
PRP Gromiželj RS I b 831,33
PRP Lisina RS I b 560,64
Nacionalni parkovi (NP)
NP Kozara RS II 3.907,54
NP Sutjeska RS II 16.052,34
NP Una FBiH II 19.800,00
Spomenici prirode (SP)
SP Pećina Orlovača RS III 27,01
SP Pećina Ljubačevo RS III 45,45
SP Žuta bukva RS III 0,50
SP Rastuša (pećina) RS III 11,39
SP Prokoško jezero FBiH III 2.119,00
SP Skakavac FBiH III 1.430,70
SP Tajan FBiH III 3.591,98
SP Vrelo Bosne FBiH III 603,00
SP Jama Ledana RS III 28,26
SP Vaganska pećina RS III 12,00
SP Pećina Đatlo RS III 43,42
SP Pavlova pećina RS III 13,40
SP Girska pećina RS III 25,37
SP Pećina Podlipe RS III 6,10
SP Ledenjača RS III 7,40
Područja za upravljanje staništem
IV
Parkovi prirode – zaštićeni pejzaži
PP Blidinje FBiH V 35.800,00
PP Hutovo blato FBiH V 11.093,98
ZP Konjuh FBiH V 8.016,61
ZP Bijambare FBiH V 367,36
ZP Trebević FBiH V 400,20
Područje za upravljanje resursima
PZUR Univerzitetski grad RS VI 27,38

Zaštićena područja prirode u Bosni i Hercegovini po međunarodnim konvencijama i regulativama (Ramsarska i IBA područja)[uredi | uredi izvor]

Područje
Hutovo blato (FBiH)
Livanjsko polje (FBiH)
Bardača (RS)
IBA područja (Important Bird Areas)
Hutovo blato (FBiH)
Boračko jezero (FBiH)
Bardača (RS)

Zakonska regulativa[uredi | uredi izvor]

Nadležnost u oblasti zaštite prirode u Bosni i Hercegovini, kao i sve ostale, regulirana je na entitetskoj razini, uključujući i Brčko distrikt. Osnovni zakonski akti na kojima se zasniva zaštita prirode, među kojima su kategorije zaštićenih područja, postupak zaštite i i ostale odrednice su Zakon o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 66/13) za Federaciju BiH, Zakon o zaštiti prirode Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 20/14) za Republiku Srpsku i Zakon o zaštiti prirode Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, broj 24/04) za Brčko distrikt. Smo jedan dio nadležnosti u ovoj oblasti reguliran je državnom legisdlativom, a uključuje realizaciju međunarodnih obaveza Države, kao što su praćenje i koordiniranje priprema za sklapanje i izvedbu međunarodnih sporazuma, koordinacija projekata u suradnji s međunarodnim organizacijama, programima i fondovima, koordinacija saradnje sa institucionalnim strukturama u BiH, entitetima i Distriktu Brčko. Nadležnosti Države su pretežno svedene na dio resora Ministarstva spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, a manjim dijelom i Ministarstve civilnih poslova, kao naprimjer realizacija konvencija UNESCO-a. Oblasti zaštite životnog okruženja za koje je potreban usaglašen pristup entiteta i distrikta su u nadležnosti Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine. To , između ostalog, uključuje realizaciju međunarodnih sporazuma i programa, učešća u saradnji sa međunarodnim organizacijama, koordinaciju i donošenje zakonskih akata i sl. Kadrovsku strukturu Međuentitetskom tijelu za zaštitu životne sredine formiraju nadležni entitetski organi.[4][5][6][7][8][9][10][11][12] [13] [14]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
  2. ^ Thompson J. D. (2005): Plant evolution in the mediterranean. Oxford University Press. ISBN 0-19-851534-0.
  3. ^ Siljak-Yakovlev S., Peruzzi L. (2012): Cytogenetic characterization of endemics: past and future. Plant Biosystems, 146 (3): 694–702.
  4. ^ http://nasljedje.org/prirodno-nasljedje/266.
  5. ^ http://nasljedje.org/docs/pdf/Odluka_medjuentitetsko_tijelo.pdf.
  6. ^ http://www.mvteo.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=95&pageIndex=1.
  7. ^ http://www.mcp.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=107&pageIndex=1.
  8. ^ http://www.fmoit.gov.ba/ba.
  9. ^ Odluka o usklađivanju Odluke o osnivanju Međuentiteskog tijela za zaštitu životne sredine ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 123/12)
  10. ^ Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu životne sredine).
  11. ^ Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (Sektor za nauku i kulturu)
  12. ^ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske (Resor za zaštitu životne sredine).
  13. ^ Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine (Sektor okoliša).
  14. ^ Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH (Pododjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoline).