Bosanskohercegovački vuk

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Bosanskohercegovački vuk (latinski: Canis lupus kurjak) je naziv populacije vuka u Bosni i Hercegovini, koje predstavlja zasebnu podvrstu.[1] Opisao ga je Bolkay (1925), na temelju analize relevantnih morfološko-taksonomskih osobina lobanje. Orginalni opis ove podvrste (Canis lupus kurjak), koju je autor ovoga teksta imenovao prema autohtonom narodnom nazivu kurjak, zasnovan je na analizi jedinki s područja planine Borja kod Teslića. Prema nalazima do kojih je došao autor, bosanskohercegovački vuk / kurjak znatno se razlikuje od tipične podvrste Canis lupus lupus i apeninskih vukova Canis lupus italicus.

U prilog tome ide i odgovarajuća literatura koja govori o bosanskohercegovačkom vuku kao izdvojenoj podvrsti. Tako se, na primjer, u „Fauna d'Italia“ navodi se da u Bosni živi zasebno podvrsta vuka Canis lupus kurjak, dok u katalogu „Fauna Jugoslavije“ autora Đulić i Mirić iz 1967. godine stoji da Canis lupus kurjak nastanjuje područja Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, pri čemu se centar areala nalazi u Bosni.

Tjelesna masa bosanskohercegovačkih vukova varira od 34 do 56 kg (mužjaci), odnosno 29–45 kg (ženke).

Rasprostranjenje vuka u Bosni i Hercegovini obuhvata brdsko-planinsko područje listopadnih i četinarskih Dinarida, od granice s Hrvatskom na sjeverozapadu do granice s Crnom Gorom na jugoistoku. Na cjelokupnom području BiH, osim sjevernih dijelova prema Savi, vuk je prisutan stalno ili povremeno u manjem ili većem broju. Podaci do kojih je došao Bosiljčić (1988) pokazuju da vuka nema ili se javlja krajnje rijetko na potezu od Velike Kladuše (krajnji sjeverozapad), pa uz rijeku Savu do sjeveroistoka zemlje. Aktuelni podaci o rasprostranjenosti vuka u BiH su uglavnom podudarni s podacima Bosiljčića.

Raspoloživi statistički podaci dobiveni s terena su nedovoljni za ozbiljnije zaključke o aktuelnom brojnom stanju populacije vuka u Bosni i Hercegovini Prema slobodnoj procjeni broj vukova u BiH se kreće između 300 i 350 jedinki.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A. (1999): Lovna divljač. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.
  2. ^ "Zasjedanje CIC-koordinacije za JI i Centralnu Evropu - Izlaganje: Prof. dr. Avdo Sofradžija". Arhivirano s originala, 23 Oktobar 2008. Pristupljeno 26 Maj 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]