Brateljevići
Brateljevići | |
|---|---|
naselje | |
 Djevojačka pećina | |
  Brateljevići | |
 Interaktivna karta Brateljevići | |
| Koordinate: 44°13′22″N 18°38′04″E / 44.222779°N 18.63453°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Tuzlanski |
| Općina | Kladanj |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 406 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 35 |
Brateljevići su naseljeno mjesto u općini Kladanj, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Djevojačka pećina ili Brateljevićka pećina nalazi se na udaljenosti oko 1 km. od naselja Brateljevići. Smještena je iznad desne obale rječice Bukovice, pritoke Drinjače, oko 30 metara visoko iznad doline. Dužine je 250 m, širine do 30 m i visine do 20 m. U pećini nalazi se djevojački grob po kome je pećina i nazvana. Dio pećine uređen je za turističku posjetu.[1] Uz Ajvatovicu kod Prusca najveće je mjesto zijareta bosanskohercegovačkih muslimana. Kišna dova se obilježava zadnje nedjelje u mjesecu avgustu. Istovremeno se organizira i sedmodnevna manifestacija koja ima za cilj promociju vjersko-kulturne baštine koja je nastala na ovim prostorima.
Zanimljiva je historičarima zbog crteža koji se nalaze na samom ulazu i datiraju iz perioda starijeg kamenog doba. Zastupljeni su konjanici, muške i ženske uspravne figure te slike konja i jelena. Najinteresantniji je crtež djevojke s dugom kosom koji nije definisan.[2][3]
Godine 2020 općina je obezbijedila sredstva u iznosu 1.950.000 KM za rekonstrukciju puta Brateljevići-Muška voda sa ciljem povećanja turističkog potencijala. Ova dionica spaja: Paučko jezero, izletište Bebrave i Bebrovačku pećinu, izletište i kompleks hotela Muška voda i Djevojačku pećinu.[4]
Ovaj put je poznat i kao put spasa koji je bio jedina veza sa svijetom za cijelu tuzlansku regiju u periodu rata 92.-95.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Brateljevići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[5] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | 1961.[9] | |||
| Osoba | 406 (100,0%) | 407 (100,0%) | 423 (100,0%) | 376 (100,0%) | 359 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 393 (96,80%) | 394 (96,81%)1 | 414 (97,87%)1 | 368 (97,87%)1 | – | ||
| Muslimani | 9 (2,217%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,493%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 1 (0,246%) | – | – | 1 (0,266%) | 3 (0,836%) | ||
| Nepoznato | 1 (0,246%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 10 (2,457%) | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | – | 3 (0,737%) | 9 (2,128%) | – | 329 (91,64%) | ||
| Srbi | – | – | – | 6 (1,596%) | 24 (6,685%) | ||
| Mađari | – | – | – | 1 (0,266%) | – | ||
| Albanci | – | – | – | – | 3 (0,836%) | ||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Jasminko Mulaomerović, Ivo Lučić, dr. Jasmina Osmanković -KRŠ I PEĆINE BOSNE I HERCEGOVINE" (PDF). Centar za krš i speleologiju, Sarajevo, 2008. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ Prirodni biser kod Kladnja krije misterioznu smrt mlade djevojke - www.klix.ba
- ↑ "Djevojačka pećina - Turistička zajednica TK". Arhivirano s originala, 21. 6. 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021.
- ↑ "Izgradnja puta Kladanj – Brateljevići u službi razvoja turizma TK - 2018". Arhivirano s originala, 17. 9. 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 61)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
