Bratislavski kraj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bratislava (regija))
Regija Bratislava (Bratislavský kraj)
Slovačka regija
Zastava
Simbol
Država  Slovačka
Graniči sa Mađarska
Austrija
Trnava
Rijeka Dunav
Glavni grad Bratislava
Površina 2 052,6 km2
Stanovništvo 602 436 (2006)
Gustoća 290 /km2 
Vlada
 - Predsjednik
regije:
Pavol Frešo
Pozivni broj +1
Veb-sajt: www.vs.sk/kuba/

Regija Bratislava (slovački: Bratislavský kraj) je jedna od slovačkih administrativnih regija sa glavnim gradom Bratislavom. Zauzima površinu od 2.052,6 km2, prema popisu iz 2006. ukupno ima 606.753 stanovnika. Regije je prvi put osnovana 1923. godine a u sadašnjim granicama postoji od 1996. godine. To je najbogatija regija u Slovačkoj, regija s najvišim stepenom urbanizacije koji se kreće oko 85%, a prema Eurostatu iz 2010. godine sa 43.100 € BDP-a po glavi stanovnika sedma je najbogatija regija Evropske unije.[1] Površinom je najmanja od ukupno 8 slovačkih regija.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Regija se nalazi u jugozapadnom dijelu Slovačke sa površinom od skoro 2053 km2 i brojem stanovnika od 606.753 (2006). Regija je podijeljena Malim Karpatima koji se prostiru od Bratislave dalje prema sjeveroistoku. Ova planina odvaja regiju u dvije nizine, na nizinu Záhorie na zapadu i plodnu podunavsku nizinu na istoku regije, u kojoj se uglavnom uzgajaju poloprivredne kulture kao što je pšenica i kukuruz. Veće rijeke u regiji su Morava, Dunav i Mali Dunav. U regiji postoje tri zaštićena parka prirode. Ova regija graniči sa Regijom Trnava na sjeveru i istoku, sa Győr-Moson-Sopron u Mađarskoj na jugu, Gradišćem u Austriji na jugozapadu i Donjom Austrijom (Austrija) na zapadu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prvo poznato stalno naselje na području današnje regije Bratislave se javlja još u Neolitu, oko 5000 godina p. n. e. Rimljani u 1. stoljeću osnivaju svoj kamp Gerulatu, na desnoj obali Dunava i tu ostaju do 4. stoljeća. Područje poslije postaje dio Kneževine Nitre, a kasnije, u 9. stoljeću i dio Velike Moravske. Od 10. stoljeća pa nadalje, područje današnje regije je dio Kneževine Mađarske (kasnije Kraljevine Mađarske) i gotovo cijeli prostor je bio dio Pozsony okruga (osim nekoliko sela južno od Bratislave koja su bile dio Moson okruga). Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine, regija je tek uspostavljena 1923. godine i sadašnje granice ove regije su kopija tih granica iz 1923. godine. Tadašnja regija je ukinuta 1928. godine i zamijenjena novom teritorijalnom jedinica pod nazivom "slovačka zemlja". Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Bratislavska regija je obnovljena, iako uz nešto izmijenjene granice. Nakon uspostave Čehoslovačke, status regije je obnovljen. Nakon ukidanja sistema regija u Čehoslovačkoj 1990. godine, trenutni sistem u nezavisnoj Slovačkoj je uveden 1996. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Iako je najmanja regija Slovačke po površini, regija Bratislava nije regija s najmanjim brojem stanovništva zbog relativno visoke gustoće stanovništva. Najveći grad je Bratislava (425.459), a drugi po veličini je Pezinok (21.334). Prema popisu iz 2001. godine, u regiji je živjelo 599.015 stanovnika, većina njih su Slovaci (91,2%), a od manjina najviše je Mađara (4,6%) i Čeha (1,6%).[2]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privredne aktivnosti regije Bratislava čini oko četvrtinu BDP-a Slovačke. To je najviše zahvaljujući tercijarnom sektoru, dok primarni sektor ima udio od samo oko 1%, a sekundarni sektor oko 20%.[3] Važnije privredne grane su: hemijska, automobilska, mašinska, elektro i prehrambena industrija.[4]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Okruzi regije Bratislava

Regija Bratislava je podijeljena na okruge (slovački: okres). Ukupno je 8 okruga, od čega je 5 gradskih dok su na sjeveru i istoku okruzi Malacky, Pezinok i Senec. Okruzi u regiji su:

  • Okrug Bratislava I
  • Okrug Bratislava II
  • Okrug Bratislava III
  • Okrug Bratislava IV
  • Okrug Bratislava V
  • Okrug Malacky
  • Okrug Pezinok
  • Okrug Senec

Regija se dalje dijeli na općine kojih je ukupno 73, od čega je 7 gradova.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.euractiv.sk/regionalny-rozvoj/clanok/bratislavsky-region-je-piaty-najbohatsi-v-eu-018830
  2. ^ "Population and Housing Census 2001 - Tab. 3a". Arhivirano s originala, 29. 11. 2006. Pristupljeno 29. 11. 2006.
  3. ^ "Eurostat". Arhivirano s originala, 28. 1. 2008. Pristupljeno 21. 8. 2013.
  4. ^ "Bratislavský samosprávny kraj". Arhivirano s originala, 28. 1. 2008. Pristupljeno 21. 8. 2013.